Bilo je to prije točno 59 godina. Samo se starije generacije sjećaju najvećeg potresa koji je pogodio prostore bivše države, velike tragedije koja je 26. srpnja 1963. godine pogodila Skoplje. Sve je trajalo svega 17 sekundi. Razoran potres jačine 6,1 po Richteru promijenio je izgled i sudbinu glavnog grada Makedonije, usmrtio više od tisuću, a ozlijedio više od tri tisuće ljudi.
Osjetno podrhtavanje tla osjetilo se u Srbiji, Bugarskoj i Grčkoj, a tog je jutra razrušeno tri četvrtine makedonske prijestolnice. I već sljedećeg dana Skoplje je krenulo u veliku obnovu koja traje gotovo šest desetljeća. U veliki akciju obnove glavnog makedonskog grada odmah se uključilo više od 80 zemalja, cijeli je svijet bio pogođen velikom tragedijom u Skoplju.
Više od 200 tisuća ljudi tog su dana postali beskućnici, mnogi od njih živote su nastavili u Srbiji, Bosni i Hercegovini, te okolnim zemljama. I dan danas brojne ulice u Skoplju nose imena raznih zemalja koje su tih dana stigle u pomoć makedonskom narodu. Danas, 59 godina kasnije, Skoplje živi opušteno, ali i veoma ponosno. I starije generacije se sa sjetom, pa i bolnom uspomenom, sjećaju što se u glavnom gradu dogodilo 26. srpnja 1963. godine.
A na to cijeli grad podsjeća i stara željeznička stanica smještena u samom centru grada, tek 500-injak metara od Trga Makedonije. Stara željenička stanica desetljećima je simbol potresa iz 1963. godine, a danas tu zgradu koristi Muzej Grada Skoplja. Na njoj ponosno stoji veliki sat koji pokazuje 5 sati i 17 minuta, točno vrijeme kada je razoran potres prije svitanja šokirao cijelu Europu.
No, danas taj muzej nažalost nije u funkciji, skopske vlasti preuređuju cijelu zgradu koja tako zjapi prazna, velikom potresu žele u budućnosti dati još veću dimenziju. I još više na važnosti. Pred starom željezničkom stanicom tako ni danas, na 59. obljetnicu potresa, nećete vidjeti svijeće ili lampione, tek pokoju makedonsku televizijsku kuću koja radi prilog o najvažnijem danu u povijesti Grada.