Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV), podsjeća na 31. obljetnicu početka progona oko 40 tisuća Hrvata iz Srijema tijekom rata devedesetih.

Posljedice pogroma hrvatskog stanovništva iz Srbiji osjećaju se i danas - drastično smanjenje njihovog broja u naseljima gdje su bili većinsko stanovništvo, obespravljenost kao i potpuno isključivanje iz društveno-političkog života. 

Javno čitali imena Hrvati i poruči im da se isele 

Podsjetimo, šestog svibnja 1992. godine u srijemskom mjestu Hrtkovci u nazočnosti Vojislava Šešelja, haškog osuđenika koji je u dijelu srbijanske političke i medijske javnosti uživa ugled i političku relevantnost, održan je miting Srpske radikalne stranke (SRS) na kojem su pročitana imena sedamnaestoro Hrvata kojima je javno poručeno da se moraju iseliti. 

Taj se događaj smatra početkom pogroma Hrvata s područja Srijema i Bačke, među kojima je 25 osoba ubijeno, a troje se i danas vode kao nestali. 

Iako je pogrom Hrvata iz Srbije počeo još 1991. godine u  Novom Slankamenu,  događaj u Hrtkovcima prepoznat u javnosti kao najeklatantniji primjer. 

Tijekom 90-ih Hrvati su protjerivani iz Hrtkovaca, Novoga Slankamena, Golubinaca, Sota, Morovića, Erdevika, Kukujevaca, Gibarca, Šida, Vašice, Rume, Iriga, Beške, Maradika, Inđije, Zemuna, Novih Banovaca, Surčina, Srijemske Kamenice, Beočina, Čerevića, Petrovaradina, Srijemskih Karlovaca, Srijemske Mitrovice, Nikinaca, Platičeva, Martinaca, 
Bača, Plavne, Sonte, Stanišića… 

Srbija Hrvate na sve načine pokušava asimilirati 

- Jedna od tragičnih posljedica događaja iz posljednjeg desetljeća 20. stoljeća je drastično smanjenje broja Hrvata u Srijemu. Na ovom području (Srijemski upravni okrug, općine Beočin i Srijemski Karlovci, te gradske općine Surčin, Zemun i Novi Beograd), na popisu 2022. godine Hrvatima se izjasnilo samo 8398 građana-  priopćio je u povodu obljetnice početka progona DSHV.

Demokratski savez Hrvata Vojvodine upozorava kako se na posljednjem popisu stanovništva u Srbiji pokazalo da na tim prostorima postoji veliki udio anacionalno izjašnjenih što znači da se na posljedice negativnog političkog i društvenog ozračja, kao i asimilacijskih procesa moraju računati i u budućnosti. 

Iako je Tomislav Žigmanov, predsjednik DSHV-a,  ministar u Vučićevoj vladi od 2022. godine, i dalje izostaju politike priznanja  u Srijemu,  poštivanja službene uporabe hrvatskog jezika, financiranja njihovih ustanova, te obnove sakralnih objekata i obilježja uništenih ratnih 90-tih.

- Hrabre nas činjenice da su sve brojnije potvrde da je moguće primjereno komemorirati tragediju srijemskih Hrvata. Na tome želimo intenzivnije raditi, jer zajednica koja ne pamti i ne komemorira vlastito stradanje, koja primjereno ne njeguje sjećanje na vlastite nevine žrtve, jest zajednica koja nema budućnost - navodi DSHV. 

Za zločine nad Hrvatima odgovarao samo Šešelj 

Za zločine nad Hrvatima u Vojvodini pravomoćno je pred Haškim sudom osuđen samo zločinac i huškač  Vojislav Šešelj, čelnik Srpske radikalne stranke, koji je sve do izbora 2022. godine bio zastupnik u Parlamentu Srbije. 

U Srbiji još uvijek nema nijednog javnog obilježja za žrtve, kao ni prigodnog komemoriranja.

Preostali Hrvati u Srbiji žive u političkom i medijskom mraku 

Do danas nije  pokrenuti ni jedan kazneni postupak za zločine počinjene protiv hrvatskog civilnog stanovništva, uništavanje i pljačku privatne imovine, kao i  devastaciju sakralne arhitekture. 

Osim Žigmanova koji je ministar, Hrvati u Srbiji u Parlamentu imaju jednog zastupnika iz DSHV-a. Osim političke obespravljenosti iako su od 2005. službeno priznata nacionalna manjina u Srbiji, tamošnji Hrvati žive i u medijskom mraku jer je 2015. godine s radom prestao Radio Subotica - jedini medij koji je u toj zemlji emitirao četverosatni program na hrvatskom jeziku.