Iako je zemlju oblijepio plakatima s kojih su "vrištale" anti-izbjegličke parole, a na kampanju i organizaciju referenduma potrošio čak 54 milijuna eura, mađarski premijer Viktor Orban nije uspio uvjeriti stanovnike svoje zemlje da u većoj mjeri podrže njegovu ideju zatvaranja vrata izbjeglicama.
Orban je od građana na referendumu tražio odbacivanje kvota koje je zemljama EU, pa i Mađarskoj, nametnuo Bruxelles, a koje predviđaju razmještaj oko 160.000 izbjeglica unutar EU. Mađarska bi, prema tom planu, trebala primiti 1300 ljudi kojima je u Uniji odobren azil.
Pitanje koje je glasilo "Želite li da Europska unija smije, bez savjetovanja s mađarskim parlamentom, narediti obvezno naseljavanje nemađarskog stanovništva u Mađarsku?", nije bilo dovoljan poticaj Mađarima da izađu na birališta i, prema željama Vlade, kažu "ne".
Budimpešta mu okrenula leđa
Izašlo je tek njih 43 posto, a da bi referendum bio valjan, treba se odazvati 50 posto plus jedan birač. Uvjerljivo najmanji odaziv zabilježen je u Budimpešti - tek 34,7 posto (u središnjim dijelovima grada čak i ispod 30 posto), a najveći, 49,3 posto, bio je u regiji Vas na granici s Austrijom.
Orbanu je vjetar u leđa dala činjenica da je čak 98 posto onih koji su izašli na referendum podržalo odbacivanje kvota. Zbog toga je u nedjelju navečer održao press konferenciju bez novinara na kojoj se hvalio "velikim uspjehom".
Bez obzira što su mu Mađari svojim neizlaskom na birališta poslali jasnu poruku, Orban smatra da nije važno to što referendum nije uspio jer je "postigao cilj".
- Napali smo bruxelleski sustav kvota - pohvalio se mađarski premijer neizravno najavivši da trenutačno važeći Ustav ne kani poštivati već mijenjati u korist svojih političkih ideja.
Premda rezultat referenduma nije pravno obvezujući za parlament, Orban je istaknuo da bi ga zastupnici ipak mogli odlučiti provesti te najavio da će predložiti promjene Ustava "u duhu rezultata referenduma".
Dok oporbeni političari upozoravaju da atmosfera u Mađarskoj kao i poruke koje se šalju podsjećaju na vrijeme prije Drugog svjetskog rata, svjesni su kako je premijeru Orbanu još uvijek teško stati na kraj jer na posljednjim izborima, 2014., njegova stranka Fidesz osvojila je čak 52 posto glasova.
Prvi veliki Orbanov poraz od 2010.
Može se reći da mu je propast referenduma o izbjeglicama prvi veći poraz još od 2010. godine kada je došao na vlast. Hoće li ga inzistiranje na provedbi referendumskih rezultata i mijenjanje Ustava u tu svrhu dodatno pokopati ili će se iz svega izvući "neokrznut" doznat ćemo u idućim mjesecima.
Njegov referendum je, poput Brexita, rezultat frustracije nekim odlukama EU, ali Orban, smatraju analitičari, nema namjeru napustiti EU, on ju želi razoriti iznutra.
Kako je u komentaru napisao britanski Guradian, mađarska desnica želi ostati dio Unije i biti stalna prijetnja njenim vrijednostima. Kako je i sam Orban govorio, EU treba kulturnu revoluciju koja bi predviđala veću autonomiju za države članice i manje empatije prema liberalnim i humanitarnim principima.
'Premijer je itekako ranjiv'
Mađarska donedavno nije igrala značajniju ulogu u europskoj politici, ali Orban je, vođen svojim ambicijama, postao populist broj 1 u Europi. No, analitičari smatraju kako nije uspio uvjeriti vlastiti narod da daju svoj glas protiv izbjeglica i humanitarnih principa što je zasigurno njegov, u političkom smislu, veliki minus.
- Ovo će u Bruxellesu biti dočekano kao olakšanje. Mislim da bi se to moglo odraziti na njegovu poziciju na budućim izborima. Kako će pokrenuti kulturnu revoluciju u Europi kad u vlastitoj zemlji ne može organizirati uspješan referendum? - pita se mađarski analitičar András Bíró-Nagy.
Drugi pak napominju kako je, uz vlast koju ima, novac i silne mogućnosti, propast referenduma dokaz da je Orban itekako ranjiv.