Šetali smo se pa smo naišli na svijetlu kornjaču. Izašla je iz trave na cestu pa smo je vratili natrag da je ne udari auto. Vidjeli smo da se radi o čančari kojih kod nas ima mnogo, ali kornjaču ovakvog izgleda još nismo vidjeli, rekao nam je Miroslav Medić (33) iz Debeljaka kraj Zadra.
Miroslavova kći Ivona (6) oduševila se izgledom male kornjače koju su pronašli. Nazvala ju je Slatkica te je svakodnevno mazi i pazi. Hrani je salatom i promatra je sa zanimanjem.
- Ivona inače obožava životinje. Čak su i stariji mještani komentirali kako se radi o neobičnoj vrsti. Pretražujući internet doznali smo da se radi o albino čančari, koja je jako rijetka kornjača s poremećajem u genima i jako je osjetljiva pa zato često ne preživi prvu godinu života. Nadamo se da se to neće dogoditi i našoj kornjači - rekao je Ivonin tata.
Inače, kornjače, ali i sve životinje koje Ivona donese kući, zadrže nekoliko dana pa puste u prirodu, no sad se boje da bi malena albino kornjača zbog osjetljivosti mogla stradati na slobodi.
Samo dan nakon što su pronašli Slatkicu, Medići su pronašli još jednu albino kornjačicu. Smatraju da je ta kornjača vjerojatno iz istog legla pa bi se posavjetovali sa stručnjacima što je najbolje napraviti s ovim malim bljedolikim stvorenjima, posebno zato što su čančare zakonom strogo zaštićene.
- Istina je da je Miroslav dobro odredio vrstu i uočio izostanak pigmenta na ovoj čančari. Također, crvene oči, uz nedostatak pigmenta na koži i oklopu, dodatno potvrđuju albinizam. Albinizam je među kralježnjacima rijetka pojava, ali ipak postoji. Najpoznatiji su albino miševi i kunići koji su laboratorijske životinje te se koriste u znanstvenim istraživanjima. Koliko će dugo ta životinja još živjeti nitko ne može predvidjeti. Albino su životinje uvijek lakše uočljive predatorima, a opet je oklop bolje štiti od drugih životinja - rekao nam je prof. dr. sc. Perica Mustafić sa Zoologijskog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.