To je to što me zanima!

Promjene: "Želimo osnovnu školu koja ima devet razreda"

Više od 400 učenika u Hrvatskoj kroz rad dječjih vijeća želi sudjelovati i u reformi obrazovanja... Djeca-vijećnici s odraslima raspravljaju o njima bitnim temama
Vidi originalni članak

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Povećanje plaća nastavnicima, smanjenje gradiva u školama, školske uniforme, postroženje kaznenih mjera, mala matura, tableti u školama..., samo su neke od tema o kojima će na debatama raspravljati učenici 27 splitskih osnovnih škola tijekon sljedeće školske godine.

U projektu “Mala splitska debata” sudjelovat će po tri učenika iz svake škole. Učenici neće moći birati tezu, nego će dobiti da zastupaju ili negativne ili pozitivne strane određene teme. Iako će mala splitska debata na kraju dobiti pobjednika, osnovni cilj ovakvog projekta je naučiti djecu promišljanju problema, da uvide kako medalja uvijek ima dvije strane, ali i da se uče izražavanju i javnom nastupu.

Školski život i slobodno vrijeme

Sve navedeno osmišljeno je na 4. dječjoj sjednici gradskog vijeća u Splitu. Trenutačno u Hrvatskoj djeluje 30-ak dječjih gradskih ili općinskih vijeća u kojima se godišnje okuplja više od 400 djece u dobi od 9 do 14 godina. Djeca-vijećnici imaju mogućnost sudjelovati s odraslima u raspravama o pitanjima i odlukama koja su djeci važna, kao što su slobodno vrijeme, kvaliteta obrazovanja i školski život, prostor za igru i rekreaciju te siguran i zdrav grad. Osim što djeca-vijećnici izražavaju svoja mišljenja i stavove, ona potiču odrasle na međusobno uvažavanje i partnerstvo. Stječu vještine za samostalno osmišljavanje i pokretanje akcija za ostalu djecu, posebice za socijalno isključene skupine djece, potičući odrasle da prepoznaju potrebe djece te pronalaze adekvatna rješenja za probleme i potrebe djece.

Opterećeni su gradivom

Na prošlotjednoj sjednici splitskog dječjeg vijeća, osnovci iz 27 škola sjeli su na mjesta političara u gradskoj vijećnici u Banovini pa su umjesto svađe dva sata vodili kontruktivnu raspravu o konkretnim projektima. Mali vijećnici, koje su odabrale njihove škole, predložili su 21 temu za raspravu.


- Vidite koliko su aktualne ove teme, vrlo su interesantne i učenici bi imali nešto o njima reći. To su i inače problemi o kojima se raspravlja u sustavu obrazovanja. Tako učenici žele raspravljati o devetom razredu, o razlici između virtualnih i stvarnih prijatelja, ukidanju bodovanja za sportove za upis u srednje škole, produljenju školskog odmora, smanjenju gradiva u školama, početku jutarnje nastave... A tu je, naravno, i tema o švicarskom franku - istaknula je mentorica i voditeljica projekta Anđelka Visković, koja je učenicima dala i domaću zadaću da osnuju debatne klubove te razmisle o navedenim temama i sve svoje ideje stave na papir. 
Raspravu o uvođenju devetog razreda predložio je učenik Ivan Pecotić.

- Deveti razred bio bi dobar jer bi djeca imala manje gradiva tijekom školske godine pa će imati više vremena za učenje – kaže Ivan.

Ivo Cagalj/PIXSELL

Ako ga škola odabere za predstavnika, Ivan bi i iduće dvije godine mogao biti član dječjeg vijeća. Ivan najvećom nepravdom smatra to što neki učitelji imaju svoje miljenike, a to nije pošteno prema drugima učenicima. Predsjednica Dječjeg gradskog vijeća, Deni Marinović, učenica je 8. razreda Osnovne škole Trstenik. 

Žele imati svoj portal

Ona nadzire rad njezinih vijećnika i pazi da se svako mišljenje posluša i uvaži.


- Debata je edukativna i korisna jer se bavimo aktualnim temama. Želimo da se čuje i naš glas. Od nas se očekuje puno, da budemo ozbiljni, ali i da budemo djeca. Svi ljudi su ustvari djeca, samo to u sebi trebaju pronaći i u tom smislu odrasle političare možemo podsjetiti na to što su bili. U nekim stvarima mogli bi se ugledati na nas – rekla je Deni Marinović, koja bi jednog dana željela biti političarka, i to predsjednica Hrvatske. 
Debate će se održavati u školama, dok će one finalne biti u Banovini.


- Djeca ovako sazrijevaju, uče se razmišljati o problemu, ali i kako kvalitetno iznositi svoje argumente i pobijati tuđe te kako komunicirati. Suradnja s djecom nam je od osobite važnosti jer smo Grad prijatelj djece i želimo da se razvija njihova participacija u životu grada te da ih međusobno ujedinjujemo kroz zajedničke projekte. Kroz njih nas upozorava na probleme koji su im prioritetni i to će nam biti vodiči u realizaciji - naglasila je Anđelka Visković. 
Osim splitske debate, na Dječjem gradskom vijeću bila je još jedna točka, a to je internetski portal namijenjem splitskim osnovcima, ali i njihovim generacijama u cijeloj državi. 


- Riječ je o projektu ‘Splitska dica grade portal’. Raspravljali smo o temama koje učenici žele čitati na portalu. Zanimljivo je da su odlučili kako žele da se obrađuju i teme namijenjene roditeljima, nastavnicima i cijeloj javnosti koji brinu o djeci. Žele imati aktualne vijesti iz svih škola, informacije o obrazovanju, kulturi i sportu – zaključila je Visković.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.

Idi na 24sata

Komentari 7

  • AlanD 16.10.2015.

    Eksperiment bi bio dobar da se onima kojima se i prihvati godina dana više onda lijepo oduzmu sva prava korištenja tableta i ostaloga ( olovka, školska ploča i bilježnice ) pa neka onda iskoristi to dodatne, jer drugo nije, produžnu nastavu onako kako bi trebalo.U protivnom priznajemo da su djeca glupa i to ne gluplja za godinu dana nego za 10 godina jer imaju visoku tehnologiju a ne treba im više nego nama koji smo i bez nje imali vremena za sve.Ali ipak je greška u generaciji prije.Da te greške nema , na ovo bi se samo nasmijali i krenuli dalje,.. Na kraju se sve svodi na produktivnost čovjeka koji će , ili bi trebao , jednog dana postati iz svakog tog djeteta, misleći svojom glavom.

  • AlanD 16.10.2015.

    Uz sve tablete, informatizaciju, već zastarjelu floskulu da su " današnja djeca naprednija od drugih " , što nije točno , nego je to malograđanska floskula roditelja koji bili vječni studenti pa u sad otkrili internet ( unazad 20 godina, iako su mogli to i unazad 30 , samo je lijenost i nedostupnost bila u pitanju ) oni izjavljuju da nemaju vremena za učenje. Nisu djeca ta koju treba kriviti za takvu izjavu nego ini koji je podržavaju. Kontradiktorno onima koji prihvaćaju finski sistem a to je proizvodnja jednonamjenskih robota koji se neće znati ni vlastoručno potpisati. Normalno je , i svjetski prosjek je da tijekom života svaki čovjek kroz rad nauči i na neki način se kvalificira za najmanje 4 potpuno različita posla , Ne školovanjem nego radom i stjecanjem kvalifikacija kroz isto.Taj model je star već 40- tak godina i prihvaćen u cijelom svijetu.Ovim potezima samo stvaram polupismene jednonamjenske robote koji nekima savršeno odgovaraju da bi upravljajući njime mogli i dalje održavati status quo kaosa koji smo sami stvorili i sad više niti znamo kako naprijed a korak unatrag bi bio još veća katastrofa. A ovo je upravom korak unatrag.

  • gender bender 14.10.2015.

    koja je svrha toga? niti jedna skola od osnovnih pa do fakulteta ne priprema za stvaran zivot. samo djecu pripremaju za bubanje napamet a od prakse nista.

Komentiraj...
Vidi sve komentare