Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija i urednik Autokluba Igor Stažić, u srijedu su u HRT-ovoj emisiji U mreži Prvog komentirali nedavne teške prometne nesreće na hrvatskim cestama i moguće pojačanje nadzora prometnica.
Gosti emisije kazali su zašto je došlo do nesreće kod Knina.
- Što se tiče nesreće kod Knina, dogodila se na način da je vozač zaustavio vozilo zbog kvara, nažalost na njega je naletjelo drugo vozilo. Smrtno su stradali vozači iz oba vozila te je još jedna osoba zadobila teške ozljede se te bori za život. Suvozač osobe koja je zaustavila vozilo prošao je neozlijeđeno. Vjerojatno se i ovdje radilo o brzini - ističe Josip Mataija.
Također komentirali su kako je za stravičnu nesreću u Dubravi 67-godišnjem vozaču predviđena kazna do tri godine zatvora.
- On je uoči ove nesreće i naleta na parkirana vozila, izazvao drugu prometnu nesreću. Na sreću jedan je pješak zadobio lakše ozljede, bilo je tu puno sreće u nesreći. Protiv vozača ide kazneno djelo za obijesnu vožnju, predviđena je kazna do tri godine zatvora. Definitivno se radilo o velikoj brzini, tamo je ograničenje 50 km/h, a brzina je sigurno bila duplo veća. Točna brzina se još utvrđuje - dodaje Mataija.
Nepropisno parkirana vozila u Dubravi spasila život
Vozila su u ulici u Dubravi bila nepropisno parkirana, ali su ona zaustavila jureće vozilo da udari u pješake te su zapravo spasila život.
- Stanovnik sam Dubrave dugi niz godina, sam sam nastradao na toj prometnici kada sam imao 9 godina, kada sam prelazio preko pješačkih prijelaza. Ta je prometnica iznimno opasna, ako ste gledali snimke, mogli ste vidjeti da na našim ulicama vlada kaos. Cijela Avenija Dubrava s horizontalnom i vertikalnom signalizacijom loše je uređena, automobili su parkirani gdje ne bi trebali biti, a to vam samo ukazuje na jedan nered u kojem mi generalno živimo. Iako situacija u prometu zadnjih desetak godina je povoljnija nego je bila 1995. ili početkom 1990. ili 1979. Te je godine poginulo 1790 ljudi, sada se brojka kreće oko 300 ili 250. Promet je preozbiljna tematika oko koje se naše društvo premalo bavi. Svi pričaju o pandemiji, a promet vam je gori od toga, ubija više ljudi nego primjerice malarija koja je smrtonosnija bolest - naglasio je Igor Stažić.
Kako bi se spriječile nesreće u prometu potrebno je ulagati u edukaciju i prevenirati takve situacije, ističe Mataija dodajući kako je sve više mladih vozača koji uzrokuju nesreće i ginu na prometnicama.
- Kao i svugdje u svijetu postoji problem mladih vozača. Ipak, moram reći da je i po tom pitanju puno napravljeno, ranijih godina su mladi vozači izazivali puno više nesreća, s puno teških posljedica. Oni su prošle godine izazvali 13% nesreća, gdje je stradalo ukupno 17% smrtno stradalih. Autoškole mogu biti najbolje na svijetu, ali one vam neće dati iskustvo. Da bi netko postao dobar vozač, mora prijeći određeni broj kilometara i steći iskustvo u određenim situacijama. Kada mladi polože, tu nastaju problemi. Posebno su problemi kada se vozi društvo, pa se vozač želi malo pokazati. Apelirao bih na roditelje da ipak nije dovoljno kada netko položi da mu daju ključ i kažu - evo ti sada idi. Nije loše i iskontrolirati kada se netko vrati iz izlaska, da se pogleda u kakvom je stanju on doša - apelira Mataija.
Istaknut je i zapanjujući podatak o broju poginulih u prometnim nesrećama u odnosu na Domovinski rat.
- U zadnjih 30 godina imali smo 17,18 tisuća poginulih na cestama, a u Domovinskom je ratu poginulo 12 tisuća ljudi, dodaje.