Objavljene projekcije Europske komisije su, u odnosu na one od prije nekoliko mjeseci, kako za svjetsko, tako i za europsko gospodarstvo, a onda i za Hrvatsku nešto lošije. Za svjetsko gospodarsko projekcija je da će pad biti veći za jedan postotni bod nego što je prvotno projicirano. Kad se isključi EU, taj pad je na razini od 4,9 posto. Što se tiče eurozone, projicirani pad je od 8,7 posto, u Europskoj uniji 8,3 posto, poručio je u utorak ministar financija Zdravko Marić ispred Banskih dvora komentiravši ljetne prognoze Europske komisije.

POGLEDAJTE VIDEO: Obraćanje Marića 

Svega je nekoliko zemalja, istaknuo je, koje imaju bolju procjenu sada nego prije par mjeseci, no Hrvatska nije među njima. 

- U odnosu na ono originalno, kako je planirano u proljetnim procjenama od 9,1 posto, sada je procjena pada od 10,8 posto. Za iduću godinu predviđa se ista stopa rasta od 7,5 posto - rekao je Marić dodavši kako se puni oporavak očekuje tek 2022. godine.

Projekcije su to u kontekstu korona krize. 

- Ukoliko dođe do onog drugog vala, on ne bi donio sa sobom potpuno zatvaranje gospodarstava kao u slučaju prvog  vala, no istovremeno ta neizvjesnost je ona varijabla koja sve te projekcije čini dodatno kompleksnim - rekao je.

Hrvatska, dodao je, ostaje prvi svojoj prvoj procjeni pada od 9,1 posto. 

- Mi ne idemo tako često s procjenama, ali gledamo ono što smo predvidjeli u rebalansu proračuna i ono što imamo proteklih tjedana i mjeseci. Šesti mjesec smo zatvorili prije par dana. U šestom mjesecu pad vrijednosti fiskaliziranih računa u prosjeku je bio 16,5 posto, no kada se gleda od djelatnosti do djelatnosti, trgovina, a poglavito trgovina na malo s prehrambenim proizvodima, pad je između pet i šest posto. Međutim, turizam s druge pak strane, pad je u šestom mjesecu bio oko 55 posto - rekao je dodavši kako se jedan dio prihoda proračuna prelio iz petog u šesti mjesec, stoga šesti mjesec nije baš relevantan. 

- Gledano od početka godine, pad svih prihoda je još uvijek na razinama od 13 do 15 posto, ovisno koji se porezni prihod gleda. PDV je najbolji pokazatelj gospodarstva i najizdašniji u proračunu, a isto tako pratimo i doprinose i tržište rada - istaknuo je.

Na pitanje koji će biti prvi potezi Vlade, Marić je rekao da su to porezna rasterećenja i uravnoteženje javnih financija, kao što je i navedeno u samom predizbornom programu HDZ-a.

- Što se tiče poreza na dohodak, u programu je predviđeno smanjivanje više stope s 36 an 30, a niže s 24 na 20 posto. U ovom trenutku 1,8 milijuna obveznika poreza na dohodak nije u škarama, dakle, mi govorimo samo o efektu onih preostalih cca milijun. I tu smo išli na ravnomjeran način da se spušta. Velika većina građana je zapravo u ovoj nižoj stopi, ali to je signal da se tim poreznim rasterećenjem dodatno smanjuje ukupna cijena rada - rekao je. 

Na pitanje hoće li se to osjetiti direktno na mjesečnim plaćama ili će se ići na varijantu kao s mladima do 30 godina, Marić je pojasnio kako bi to išlo odmah jer se stopa aplicira na sve. 

- Ovo je jednostavnija mjera od te mjere za mlade i ona vrijedi za sve. Kod mladih smo išli na tu opciju i prevagnulo je mišljenje da se ide na godišnji obračun, što znači da će mladi tu mjeru koja je stupila na snagu ove godine, osjetiti kod povrata poreza iduće godine. Ovakva mjera koja se tiče ukupnih stopa će se primjenjivati odmah na mjesečnoj razini - rekao je. 

Drugim riječima, oko milijun ljudi u javnom sektoru imat će veće plaće, upitao je novinar, na što je Marić potvrdno odgovorio. 

- Što se tiče terminskog plana, to ćemo sve definirati u samom programu Vlade - rekao je. 

Nije želio otkriti ostaje li i dalje ministar financija niti koliko ministarstva će biti, odnosno koja će se ukinuti ili spojiti s nekim drugim. 

- To će sve reći predsjednik HDZ-a i budućem predsjedniku Vlade - rekao je.