Te zločine policija je istraživala, novinari su tjednima, mjesecima pisali i nagađali, a javnost je bila uznemirena i u strahu... Do danas pitanja su ostala - 'Tko ih je ubio?', 'Ima li svjedoka?', 'Tko je zaustavio istragu?' te 'Gdje je nestao novac?'. Svaki drugi dan objavit ćemo po jednu priču u specijalu zaboravljeni - Neriješeni slučaj!

Na Valentinovo 2006. godine u kabinetu akademika Slavena Žitomira Barišića na Odjelu za fiziku PMF-a eksplodirala je  bomba. Ozlijeđenog akademika netko od kolega je odvezao u Kliniku za traumatologiju. Operirali su mu šaku.

Policija je odmah krenula istraživati tko je u njegov zagrebački ured donio gospodarski eksploziv. U istragu su se uključili i agenti Protuobavještajne agencije (POA). Pojavila se sumnja da je netko pokušao počiniti atentat na ovog vrhunskog fizičara.

Eksploziv je aktiviralo paljenje računala

Akademik je na dan napada ujutro ušao u svoj kabinet na trećem katu zgrade i upalio računalo. Uslijedila je eksplozija u kojoj je zadobio teške ozljede. Upravo je paljenje računala aktiviralo eksploziv postavljen ispod radnog stola.

Ozlijeđeni Barišić sam je uspio izaći iz zgrade i sjesti u vlastiti automobil, a kolega ga je vozio do bolnice. Osim teške ozljede lijeve šake zaradio je i lakšu ozljedu na lijevoj potkoljenici, te nekoliko posjekotina na licu. 

Liječnik koji ga je operirao rekao je da mu se u šaku zabio komad kućišta računala. Srećom, nisu mu oštećeni tetive i živci. 

Studenti ga opisali kao susretljivog profesora

Barišićevi kolege nakon eksplozije nisu bili raspoloženi za komentare. Tadašnji dekan fakulteta Dragutin Feletar rekao je kako ni oni ne znaju detalje, a da policija radi svoj posao. Objasnio je da na Odjelu fizike nemaju gospodarski eksploziv, koji se inače koristi na kemijskom odjelu PMF-a. 

Dobar je profesor koji daje studentima priliku. To sigurno nisu napravili studenti

Jedan od studenta je profesora opisao kao vrhunskog znanstvenika i dobrog profesora koji studentima daje priliku, zbog čega je bio siguran da eksploziv nisu postavili studenti. 

Bio je savjetnik za znanost Franji Tuđmanu

U javnosti je Barišić postao poznat kao savjetnik za znanost pokojnom Franji Tuđmanu, a bio je i prvi predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko školstvo. Našao se i na popisu potpisnika apela tadašnjoj vladi u slučaju Ante Gotovine. 

Bio je i potpredsjednik udruge Hrvatsko kulturno vijeće, koje je okupljalo javne osobe desne političke orijentacije. Isticali su da pregovore s EU treba voditi "bez žurbe, bez diktata i političkih ucjena" te da EU ne daje jamstvo "za očuvanje hrvatskog identiteta".

Barišić se bavi fizikom čvrstog stanja, a nakon diplome na Zagrebačkom sveučilištu, doktorirao je 1971. godine na Sveučilištu Pariz-Jug kod akademika Jacquesa Friedela, jednog od najpoznatijih francuskih fizičara. Nakon povratka u Hrvatsku nastavio je suradnju s francuskim fizičarima i uvelike je zaslužan za dugogodišnje dobre znanstvene veze s Francuskom.

Do danas nije otkriveno tko je i zašto htio ubiti ovog uglednog hrvatskog profesora. Hrvatsko kulturno vijeće je u svom posljednjem priopćenju javnosti obećalo kako neće dopustiti da se ovaj slučaj zataška i zaboravi.

>>> O novom neriješenom slučaju čitajte u srijedu