Novi soj omikron donio je sa sobom veliku pomutnju, a na tržište je došlo i cjepivo za djecu. Brojke novozaraženih u četvrtom valu padaju, a neke zabrinjava da će to smanjiti i potražnju za cijepljenjem koji je prema većini znanstvenika jedina opcija za suzbijanje ove epidemije. O tim temama za HRT razgovarali su sa Vesnom Višekruna Vučina iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Stipanom Jonjićem s Medicinskog fakulteta u Rijeci i Vesnom Štefančić Matić iz Hrvatske liječničke komore.
Vesna Višekruna Vučina istaknula je kako još sigurno ne postoji dovoljno informacija o novom omicron soju, ali svakako poziva na oprez.
- Pozvala bih sve da se drže mjera kako bi, u prvom redu, zaštitili sebe. Možda da promisle hoće li se okupljati u ovo blagdansko vrijeme - rekla je.
Prof. Stipan Jonjić na to je dodao kako je jedino sigurno, a to da se ovaj soj drastično brzo širi.
- Ta ga činjenici stavlja u poziciju da je puno opasniji od prethodnog soja, ali je, navodno, manje virulentan. Ako dođe do brzog širenja može rezultirati opterećenošću zdravstvenog sustava i nema govora da ne moramo paziti. Oprez, oprez i oprez! - rekao je i dodao kako ovaj virus uspješno izbjegava stečenu imunost i da će među zaraženima očito biti oni koji su se cijepili.
- Ostaje nam stanična imunost i zato se ponovno moramo cijepiti. Ne smijemo se opustiti u smislu - virus se adaptirao, neće biti ništa. Daj Bože da bude tako, ali, nažalost, neće biti tako. Nije jasno zašto bi on bio manje patogen - rekao je prof. Jonjić.
- Zbog promjena na šiljastom proteinu, virus izbjegava imunosni odgovor, no mi generiramo jako puno antitijela na različite epitope, ako imamo više antitijela veća je šansa da nas oni štite. Tijekom "booster" doze "busterira" se i stanična imunost i tijekom ispitivanja zaključilo se da to koristi. Što se tiče normalnih situacija, prvi bih se složio da netko tko se dva puta cijepio ne treba i treću dozu, ali biologija ovog virusa je takva da nas sili na to i moramo se cijepiti - naglašava prof. Jonjić.
Cijelu pandemiju i njen tijek na leđima nose zdravstveni djelatnici koji sve češće bivaju i žrtve napada.
- Ne znamo koliko točno će trajati pandemija, ali je činjenica da ona generira emotivne reakcije ljudi. Zdravstveni radnici su u posljednje vrijeme iznimno opterećeni, pacijenti traže pomoć i svjesni smo da se ova situacija u zadnje vrijeme intenzivirala. Govor mržnje, prijetnje, nasilje - to su ekstremne situacije koje nastaju kao posljedica nezadovoljstva s jedne strane a s druge strane su očekivanja i nemogućnost građana da sagledaju širu sliku, da svatko od nas kao pojedinac preuzme odgovornost za ono što mi činimo u ovoj epidemiji - rekla je Vesna Štefančić Matić.
- Trebamo prepoznati ključni problem, a to je da je bilo kakav oblik nasilja neprihvatljiv, a i zakonom je reguliran. Mi očekujemo konkretnu zaštitu nadležnih institucija, s jedne strane, a s druge strane bismo voljeli da bilo kakva sumnja na to bude uvijek prijavljena kako bi se preveniralo - rekla je je Štefančić Matić.
Osvrnula se i na prijeteće poruke zdravstvenim djelatnicima koje čin pritiska i uznemiravanja i za Hrvatsku liječničku komoru sasvim neprihvatljivu te očekuju adekvatne reakcije propisane zakonom.
- U ovoj nam je situaciji najvažnije da se prijave adekvatno adresiraju, jer ukoliko se to ne učini, postoji bojazan da bi se ovakve situacije ubuduće mogle događati u puno intenzivnijem obimu - zaključila je.