Zabrana rada nedjeljom u trgovinama, obećana u predizbornom programu Vlade, stupila je na snagu 1. srpnja. Kako tjedni odmiču sve je više procjena da je naštetila malim trgovcima, dok oni obuhvaćeni iznimkama nisu propustili priliku za dodatnim profitom.
Budući da je zabrana stupila na snagu usred turističke sezone mjesta na moru koriste kvotu od 16 nedjelja kada se smije raditi, dok većina trgovina na kopnu nedjeljom ne radi.
One trgovine koje zbog svoje pozicije spadaju u iznimku od zabrane - ako su u sklopu kolodvora, tako su nedjeljama i blagdanima postale najposjećenija mjesta u gradu gdje ljudi u redovima čekaju kako bi obavili kupovinu.
Događa se i da benzinske crpke šire svoj asortiman, pa uz gorivo prodaju i kruh, dok su pekare zatvorene.
Istovremeno je sve više volje da se, uz već određen okvir da trgovine mogu raditi 16 nedjelja u godini, što je mogućnost iskorištena uglavnom na obali, posegne za dodatnim zakonskom iznimkama.
Nakon vikenda 5. i 6. kolovoza, kada je nedjelji prethodio praznik, mnoge su općine i gradovi za predstojeći blagdan - Veliku Gospu, počele proglašavati sajamske dane kako bi se tada ipak moglo trgovati.
Prvo su proglašeni u turističkim mjestima - na Hvaru, u Baški, Crikvenici, Puli, Splitu, onda je prilika za turističku promociju i promidžbu prepoznata i na kopnu, pa ih je proglasio i Zagreb te Varaždin. Većina njih sajamskim je danima proglasila i sve preostale nedjelje u kolovozu i rujnu.
HUP: Ustavna tužba i privremena mjera obustavljanja zabrane
Takvi su prizori za mnoge protivnike zabrane nedjeljom, sukus provedbe zabrane rada trgovina nedjeljom. To je treća zakonska zabrana rada nedjeljom trgovinama. Prve dvije Ustavni sud je srušio.
Netom nakon donošenja zakonske zabrane, Udruga Glas poduzetnika (UGP) podnijela je prijedlog za ocjenu ustavnosti novog Zakona o trgovini, a isto planira i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).
Uputit će ga nakon što im budu dostupni stvarni financijski pokazatelji za trgovinu za ljetne mjesece ove godine, najavljuju.
“Ustavnom sudu predložit ćemo i donošenje privremene mjere za obustavu ograničenja rada nedjeljom. Time namjeravamo zaštititi najugroženiju skupinu malih obiteljskih trgovaca”, ističu iz HUP-a.
Mali trgovci na gubitku u prvom tjednu kolovoza
Procjenjuju da je u prvom tjednu kolovoza, zbog dva neradna dana, realni promet u manjim trgovačkim lancima i trgovinama pao za 15 posto.
Predsjednik UGP-a Hrvoje Bujas tvrdi da su mali trgovci, koji su članovi te udruge, imali čak 30 posto manje prometa.
Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe da je još uvijek rano iznositi analize o učinku zabrane rada nedjeljom, jer je većina trgovaca iskoristila neke od 16 radnih nedjelja koliko im zakon dopušta raditi godišnje.
“Dodatan udarac na trgovačke lance očekuje se sljedeće godine kada se 16 radnih nedjelja treba rasporediti kroz čitavu godinu, a ne kroz pola godine", ističu u HUP-u i dodaju da će 50 dana zatvorenih vrata, biti veliki udarac na poslovanje.
Benzinske odavno prodaju robu široke potrošnje
Iz ta dva udruženja upozoravaju i na još jedan negativan učinak zakona - pojavu nelojalne konkurencije.
No, nisu sva gospodarska udruženja u državi stajališta da je ona potaknuta novim zakonom.
Iz Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore (HGK( kažu da još treba pričekati sa zaključcima, ali i da ne vide isključivu povezanost između iznenadnog širenja asortimana onima kojima je zakon iznimno dozvolio da rade nedjeljom i zakonske zabrane.
“Konkretno, već duže vrijeme na benzinskim postajama može se kupiti širi asortiman roba široke potrošnje”, kažu u HGK-u.
Tvrdnju da zabrana nema veze s novom ulogom benzinskih crpki u životima potrošača nedjeljom, koje uz kruh, prodaju i paštete i mlijeko, osnažuju i podsjećanjem da su ne tako davno, benzinske bile i mjesta gdje su građani išli kupovati kavu. Odnosi se to na vrijeme kada su u lockdownu, zbog epidemioloških mjera,, bili zatvoreni i kafići.
HUP dodatno upozorava da će takve kupnje blagdanima i nedjeljama, kod onih koji su najednom proširili svoj asortiman, dodatno povećati inflacijski teret građanima, jer su osnovne živežne namirnice tamo skuplje nego u običnim trgovinama.
Nejasno je tko sve može prodavati tijekom sajamskih dana
Prigodne prodaje i sajamski dani proglašeni su u više desetaka gradova i općina u Hrvatskoj za predstojeći blagdan Velike Gospe, ali i nedjelje koje slijede, pri čemu nije sasvim jasno što će se na tim sajamskim danima moći prodavati, a što neće,
iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja tek su podsjetili na slovo zakona da je prigodnom prodajom “dopuštena prodaja samo proizvoda i robe koji su predmet i svrha organiziranja spomenutih manifestacija”.
Konkretno pitanje znači li to da, primjerice u Crikvenici kada su za Veliku Gospu proglasili turističko-promidžbeni sajamski dan, i tobacco shop može raditi u sklopu takvog sajma i prodavati suvenire, ostalo je bez odgovora.
Ministarstvo ističe i da proglašavanje tih sajamskih dana nije “rupa u zakonu”, već zakonska mogućnost koju svi gradovi i općine mogu iskoristiti.
Dok je zabrana rada nedjeljom obrazložena uravnoteženjem obiteljskog i poslovnog života, sociologinja Jasminka Lažnjak s Filozofskog fakulteta u Zagrebu ističe kako je teško reći je li ona kome i što dobroga ili lošega donijela.
“Te zabrane aktualiziraju legitimna pitanja koja izviru iz perspektiva različitih interesnih skupina, koje su u ovom slučaju uglavnom suprotstavljaju”, ističe.
Gledajući iz ekonomske perspektive, razvidno je da se ovom regulativom, prema tvrdnjama liberalnog sektora, ograničavaju potrošačka prava, kao i ostvarivanje dobiti i sloboda poduzetništva, primjerice, vlasnika kioska koji u tom kiosku radi sam, da ostvaruje profit i nedjeljom.
Naglasak na tradicionalne vrijednosti, ali i ustupak Crkvi
Kada se pogleda kakve se društvene vrijednosti tom zabranom nameću, Lažnjak kaže da nije upitno da je to pokušaj naglaska tradicionalnih vrijednosti - a nedjelja je u hrvatskom društvu tradicionalan dan za odmor, ali da postoje neprestani pritisci društvenih aktera, u ovom slučaju Crkve, da ju se proglasi neradnom - jer je prema njenim vrijednostima sveta.
“Ovo je zasigurno ustupak Crkvi”, ističe i primjećuje da se u crkvenim pritiscima radi o pokušavanju zaustavljanja sekularnog trenda u hrvatskom društvu, koji po njenoj ocjeni, neće biti uspješan.
Tu je evidentan i pokušaj udovoljenja zahtjevima branitelja radničkih prava, posebice iz perspektive da u Hrvatskoj postoji veliki nesrazmjer u poštivanju tih prava u privatnom i javnom sektoru.
Učinak zabrane na radnička prava neće biti spektakularan
Iz Sindikata trgovine Hrvatske ističu da su radnici u trgovini, koji nisu radili nedjelje i blagdan u prethodnom razdoblju, zadovoljni.
"Svaka primjena novih propisa traži prilagođavanje svih sudionika, u ovom slučaju, građana i poslodavaca", rekla je Zlatica Štulić, predsjednica tog sindikata.
Ona smatra da se radi o dobroj promjeni na koju će se ljudi priviknuti, a da će se promet rasporediti.
Unatoč sindikalnoj podršci zakonske zabrane rada nedjeljom, Teo Matković s Instituta za društvena istraživanja ocjenjuje da zabrana rada nedjeljom u trgovini ipak neće imati zamjetan pozitivan učinak na unaprjeđenje prava radnika.
Otprilike trećina zaposlenika u Hrvatskoj u posljednjih petnaest godina, od kada se vode istraživanja, radila je barem neku nedjelju u mjesecu. Tu je Hrvatska iznad europskog prosjeka, kao i što Hrvati češće rade u drugim terminima koje je teško pomiriti s privatnim životom: navečer, noću i subotama.
"Svim tim oblicima je zajedničko da nepovoljno utječu na usklađivanje rada sa privatnim i obiteljskim životom jer navečer, vikendom, ne možete biti sa svojom djecom, obitelji i prijateljima. To nisu tako male žrtve koje se tu pojavljuju”, kaže Matković.
“Može se reći da je ta zabrana, u perspektivi unaprjeđenja radničkih prava, puno manje robustan instrument od, recimo, puno jednostavnijeg, dodatnog plaćanja rada nedjeljom, bolje kontrole ukupne količine tjednog rada, prekovremenih sati”, ocjenjuje.
Ističe da je tek u posljednjem Zakonu o radu, država prepoznala rad nedjeljom kao onaj koji treba dodatno platiti.
"Indikativno je kako je država zakonski iznos propisala samo za nedjelju, a nije primjerice, za rad noću i prekovremeni, dok se večernji rad i rad subotom ne spominju", kaže Matković.
Potrošači će se teško naviknuti
Iako će stvarni pravorijek svemu ipak dati Ustavni sud, do tada, smatra Lažnjak, treba sagledati i koje su nenamjeravane posljedice ovakvog normiranja.
Osvrćući se činjenicu da živimo u potrošačkom društvu, a da u Hrvatskoj postoji trend liberalizacije radnog vremena trgovina, a ne restrikcije, razvidno je, tvrdi Lažnjak, da promjene ponašanja pojedinaca kao potrošača, neće biti lake.
“Neformalne institucije kada jednom zažive, one se ne mogu tako proizvoljno mijenjati”, kaže ističući da je mogućnost odlaska u kupovinu tijekom nedjelje i blagdana postojala u zadnjih 30 godina, i postala dio potrošačkih navika i kulture društva.
Nameće se i pitanje je li moguće da, kao društvo, umjesto potrošačkih, prihvatimo neke druge vrijednosti kao prioritetnije - primjerice, hoće li sada i Hrvati kao što to rade Slovenci, nedjeljom umjesto u trgovačke centre, masovno ići u prirodu.
Piše: Dubravka Grubišić