Navršilo se 110 godina od rođenja Alana Turinga, doktora s Princetonovog Instituta naprednih studija, čiji je rad znatno unaprijedio svoj model strojnog računanja i programiranja. Dandanas ovog briljantnog matematičara i logičara svijet pamti po sustavima koje je otkrio još 1935., po kriptološkim otkrićima pomoću kojih je probio nacistički kod za šifriranje "Enigmu", čime je nemjerljivo pridonio pobjedi antifašističke koalicije u Drugom svjetskom ratu, pisao je Express.hr.
Čovječanstvo ga pamti i kao mučeničku gay ikonu zato što je, nakon što su ga osudili zbog njegove seksualnosti na kemijsku kastraciju, 1954. počinio samoubojstvo jedući jabuku otrovanu cijanidom. Ono što o njemu zna jako malo ljudi njegov je rad na objašnjenju prirodnih fenomena pomoću matematike. Turing je svoj rad na tu temu objavio 1952., što je kemičare i biologe odvelo ravno do otkrića odgovora na pitanja poput kako zebrasta riba dobiva svoje pruge ili kako gepard dobiva svoje točke.
Ono što je znanstvenicima iz Turingovog rada bilo od neprocjenjive važnosti onda, oni u svojim istraživanjima i otkrićima koriste i danas. Posljednji od takvih primjera je objavljen u Scienceu. Kemičari iz Kine, koristeći upravo generiranje uzoraka koje je opisao Turing, razvili su najnapredniji sustav za desalinizaciju vode, koja se potom može koristiti za piće ili za navodnjavanje u sušnim podnebljima. Nije Turing prije 66 godina niti spominjao desalinizaciju, filtriranje vode kroz membranu.
Kako je Turingova matematika mijenjala svijet
Ali jest koristio kemiju kako bi objasnio na koji se to način blastule u početnom razvoju zametaka živih organizama pretvaraju u organizme koji potom postaji mali ljudi, male ribe, mali sisavci... Danas nije jasno zašto je tog pionira u kompjutorskim znanostima zainteresirala ovakva tema. Poznato je, ipak, da je jednom svom prijatelju rekao da mu je namjera pobiti učenja po kojima kompleksni uzorci u prirodi ne mogu nastati nikako drugačije nego samo uz dizajn kakve natprirodne sile, odnosno Boga.
On je još u djetinjstvu primijetio da se mnoge osobine biljaka pojavljuju kroz Fibonaccijeve brojeve, kao niz brojeva koji su uvijek zbroj prethodna dva. Tratinčice na taj način mogu imati 34, 55 ili 89 latica. Nije bila riječ o čovjeku koji bi bio "militantni ateist". Naprosto je smatrao da se matematiku kao supermoćni alat može primijeniti na mnoge načine, pa je on to isprobavao. Tako je razvio i model po kojem postoje kemikalije koje je nazvao morfogenima.
Pa ako jedna takva kemikalija u životinji izaziva crnu boju, a druga bijelu, kod životinje koja ima obje, rezultat će biti siva. Ali, ako pritom u organizmu postoji i nešto što dovodi do toga da se jedna kemikalija u većoj mjeri koncentrira na jedna područja kože, a druga na druga, dobit će se uzorak prugaste ili točkaste životinje. To je danas poznato kao "Turingova nestabilnost".
Nju se primijetilo čak i u takvim slučajevima kao što su halucinacije pri djelovanju halucinogenih droga kod ljudi, pa se pomoću njih objašnjava čak i sličnost pećinskih slikarija praljudi tijekom ogromnih vremenskih razdoblja. A sve zbog Turingove matematike. Kinezima je pak sada uspjelo primijeniti Turingove uzorke na uzorke oblika koji se pojavljuju u membranama za filtriranje soli.
Napravili su membrane s trodimenzionalnim kuglastim i cjevastim uzorcima i učinili ih dva, pa i tri puta efikasnijima od do sada najmodernijih. I kada je bio u najbriljantnijem razdoblju svojih proučavanja, Turinga su zbog homoseksualnosti uhitili, sudili i osudili na kemijsku kastraciju.
Bilo je to 1954. i, što se njegovog rada tiče, znanosti je danas poznato da je bio usred istraživanja općih mehanizama za, primjerice, objašnjavanje kako je moguće da se istodobno pojavljuju misao i svjesnost ili kako suncokreti u svom cvijetu tako savršeno uredno slažu svoje sjemenke. No, sve to zaustavilo je uhićenje 1952. u Manchesteru, kada je imao nepunih 40 godina, suđenje kojim je izvrgnut javnoj sramoti i osudi, a potom i izboru – ili će na dugogodišnju robiju ili će pristati na ogromne doze sintetskog estrogena. Samoubojstvo je počinio 16 dana prije svog 42. rođendana, pisao je Express.hr.
Bila je potrebna čak 61 godina, da se kraljica Elizabeta II. ispriča zbog Turingove smrti i pomiluje ga. Legendarnog matematičara 2013. posthumno je proglasila i vitezom. Od 2021. njegov lik nalazi se na novčanici od 50 funti. U filmu o njegovu životu glumio ga je Benedict Cumberbatch.