Vlada će ipak vjerojatno popustiti i promijeniti sporni Lex Perković i dopustiti izručenje udbaša Josipa Perkovića Njemačkoj. Potpuno je izgledno to nakon novih pritisaka iz Europske komisije.

U najnovijem, javnosti dosad nepoznatom pismu koje je potpredsjednica Europske komisije Viviane Reding prošloga tjedna poslala ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću, Bruxelles traži od Banskih dvora da do 23. kolovoza pismeno odgovore u kojem vremenskom roku planiraju promijeniti tzv. Lex Perković, odnosno ukinuti odredbu o neprimjenjivanju europskog uhidbenog naloga na kaznena djela počinjena prije 2002. godine. Perkoviću Njemačka želi suditi pod optužbom da je odgovoran za ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića.

“Zamolila bih vas da mi pošaljete jasan vremenski rok u kojem će se promijeniti taj zakon kako bi promjena mogla stupiti na snagu u ranu jesen”, piše Viviane Reding ministru Miljeniću.

Pismo u koje su 24sata imala uvid u Bruxellesu poslano je 29. srpnja, četiri dana nakon tehničkog sastanka između stručnjaka iz Komisije i Ministarstva pravosuđa. Na njemu su hrvatskoj strani ponovno objasnili zašto, prema europskim propisima, Hrvatska ne može ograničiti primjenu europskog uhidbenog naloga na zločine počinjene samo nakon 2002. godine. Reding do 23. kolovoza želi rokove kad će Sabor izglasati izmjene i kad će one stupiti na snagu.

U suprotnom, ne dobije li Reding odgovor do 23. kolovoza, Komisija će primijeniti članak 39. hrvatskog Pristupnog ugovora koji predviđa “odgovarajuće mjere” protiv Hrvatske. Diplomat EU jučer je izjavio da pravnici još razmatraju koje bi to “odgovarajuće mjere” bile, no jedna od mogućih mjera je uskraćivanje novca iz fondova EU. Kao dodatni pritisak na Hrvatsku, njemački parlament Bundestag poslao je pismo Europskoj komisiji u kojem traži da Hrvatska povuče odredbe. I oni žele sankcije po članku 39., ali prvi put se spominje i članak 7. Lisabonskog ugovora kao krajnja kaznena mjera za Hrvatsku. On predviđa i potpuno ukidanje glasa članici, tj. Hrvatska bi bila maknuta iz suodlučivanja. Ta najstroža mjera još nije potpuno primijenjena ni na jednoj članici i po svojoj snazi nosi epitet “nuklearne opcije”. Bruxelles i Berlin time rade pritisak kojem se Zagreb teško može oduprijeti. Iz Ministarstva pravosuđa rekli su nam da nemaju komentara dok traju konzultacije s Europskom komisijom.