U elitnom dijelu Zagreba, preko puta predsjedničkih dvora na Pantovčaku, nalazi se vila poduzetnika Petra Pripuza. Iz nje puca prekrasni pogled na Zagreb. Opasana je potpornim zidom i raslinjem pa se s ulice teško može gledati u prostrano dvorište i brdo na kojem je sagrađena vila.
Ali u zemljišnim knjigama i u katastru ta vila je kućica od tek 74 četvorna metra s dvorištem od 2125 četvornih metara. Te ucrtane kućice već odavno nema i ustupila je svoje mjesto rezidenciji vlasnika najveće hrvatske grupacije za obradu otpada. Nema više ni druge kuće koja je bila u sklopu parcele, ali u katastru i zemljišnim knjigama još postoji i ta druga fantomska kuća u vlasništvu Republike Hrvatske.
U povijesnim izvacima se vidi da je nekadašnji vlasnik obje parcele i oba objekta koji sad tvore Pripuzovo imanje bila tvrtka Poljoprerada, koja je otišla u stečaj. Također se vidi i da je Mira Pripuz stekla zemljište na kojem će niknuti vila temeljem nagodbe na Općinskom sudu prije 17 godina, a koja je u zemljišne knjige upisana tek sedam godina kasnije. Poljoprerada u stečaju, ali i Republika Hrvatska pokušavali su osporiti upis vlasništva Pripuzove supruge Mire. Ali nisu uspjeli na sudu i na kraju su te zabilježbe brisane. Posljednja u studenom ove godine.
Da supružnici Pripuz žive u objektu vidljivo je kad se pogleda u sudski registar CIOS grupe, gdje je upravo vila navedena kao prebivalište Petra Pripuza. Prema alatima koje daje Google, može se utvrditi da je vila sagrađena još prije 12 godina, a godinu i pol kasnije nestala je i druga kuća s brdovite zemljišne parcele.
Te dvije prijašnje kuće ostale su postojati samo u zemljišnim knjigama i katastru. Tlocrtna površina nove vile, koju smo također izmjerili Google alatima, je oko 385 četvornih metara. A kako vila ima i kat, to znači da je stambena površina vile oko 770 četvornih metara.
Jedan sin i kći Petra Pripuza imaju vile nedaleko od te rezidencije. One su uredno upisane na njihovo vlasništvo, ucrtane u katastar i zemljišne knjige.
Zašto onda glava obitelji nema upisano uredno vlasništvo i objekt? Je li on legalno sagrađen ili postoji neki spor?
Petar Pripuz nam je pisano odgovorio da ima sve dozvole, ali ne i zašto nisu upisali imovinu u zemljišne knjige.
Prvo nam je objasnio da u svezi imovine koja glasi na suprugu i njega nije “javna osoba koja podliježe obvezi davanja obavijesti o privatnoj dozvoli”.
'Sva imovina je stečena legalno'
- Sve naše nekretnine imaju potrebne dozvole za uporabu sukladno primjenjivim zakonima Republike Hrvatske. Dakle, legalne su i za izgradnju istih plaćena su sva davanja - odgovorio nam je Pripuz.
Naveo je zatim da su prošli i porezni nadzor te da je utvrđena legalnost svih primanja kojim su stekli vlasništvo svoje imovine.
- Postoje institucije u Hrvatskoj koje su nadležne za stjecanje i otuđivanje imovine. Pa je tako sva imovina moje supruge i mene sažeta u Zapisnik o poreznom nadzoru od 9. 5. 2016. godine, a porezni nadzor je obuhvatio naše primitke i izdatke unatrag 10 godina, u kojem je evidentirana i imovina koju Vi u vašem mailu spominjete. U istom Zapisniku o nadzoru za nadzirani period evidentirano je da su legalni primici puno veći nego izdaci, što samo potvrđuje da je sva naša imovina legalno stečena. Kao što nikad do sada nismo u javnost iznosili podatke i detalje o privatnoj imovini, pa tako ni sada nisam spreman iznositi bilo kakve detalje o istom, i to prvenstveno radi sigurnosti svoje obitelji te zaštite naših osobnih podataka - odgovorio nam je Pripuz.
Sud vratio konfuznu optužnicu
Pitali smo zato i jednog inženjera građevine koji je veći dio karijere proveo baveći se imovinsko pravnim odnosima, legalizacijom objekata, vještačenjem i vođenjem projekata, kad izgrađeni objekti nisu upisani u zemljišne knjige i katastar? Nismo navodili konkretan primjer.
- To obično znači da postoji neki problem. Ili objekt nije građen u skladu s dozvolama i prostornim planom ili je bez nekih dozvola poput uporabne ili je izgrađen veći nego je bilo dopušteno ili nisu riješeni imovinsko pravni odnosi koji su nužni za gradnju - kaže nam.
A postoji li mogućnost i da ima dozvole, a da nije upisan u zemljišne knjige i katastar?
- Da, u teoriji. Nema zakonske obveze da provedete vlasništvo u zemljišne knjige, ali pretpostavlja se da je to interes vlasnika. Druga mogućnost je da je legalizirano ili rađeno u skladu s dozvolama, ali da nije napravljen posebni elaborat kojim se to upisuje u katastar. To se znalo događati s ljudima koji su prošlu legalizaciju, sve platili, ali onda nisu znali da trebaju i taj posebni geodetski elaborat za upis u katastar. Nekima je to bio dodatni trošak pa to nisu proveli - kaže nam.
Petar Pripuz je vlasnik C.I.O.S. grupe, koja u svom sastavu ima niz tvrtki za oporabu otpada. Prošli mjesec se povukao iz uprave, a kako nam je rekao, sad je u mirovini. Ipak, predsjednik je nadzornog odbora u kojemu su još i njegovi sinovi Ante i Ivan. Čelno mjesto u vođenju tvrtke je preuzela njegova kći Ivana Pripuz Špekulj, dok je za članicu uprave unaprijeđena Tatjana Tomašević, sestra ministra zdravstva Vilija Beroša.
Protiv Pripuza se vode dva pravosudna procesa. Prije više od šest godina uhićen je sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem i predsjednikom uprave Zagrebačkog holdinga Slobodanom Ljubičićem. Tereti ih se da je Pripuzova tvrtka pogodovanjem i bez natječaja dobila posao zbrinjavanja dijela otpada u Zagrebu. Oni tvrde da nisu krivi, da je pogodba sklopljena zbog hitnosti, a po cijenama koje su bile i niže od tržišnih. Zasad nema ni nepravomoćne presude. U drugom postupku Uskok tereti Pripuza i 11 njegovih suradnika za malverzacije s otpadom unutar grupe. Sud je rekao da je Uskok napravio konfuznu i nejasnu optužnicu te je vratio na doradu. Pripuzova obrana tvrdi da nema materijalne koristi za Pripuza niti bilo kakve štete.