Posljednje nedjelje u listopadu pomičemo kazaljke na satu i prelazimo s ljetnog na zimsko računanje vremena.
Ljetno računanje vremena u 2019. završava 27. listopada u 03.00 sata, kad pomičemo kazaljke jedan sat unatrag.
POGLEDAJTE VIDEO
U 03.00 sata ćemo vratiti kazaljke na 02.00 sata, odnosno počet će zimsko računanje vremena. Spavat ćemo sat vremena dulje, no oko 17 sati će već padati mrak.
Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda u ožujku 2020.
2021. mogla bi biti posljednja godina sa sezonskim pomicanjem sata u EU-u
Zastupnici su glasovali o okončanju prakse pomicanja sata od proljeća i jeseni 2021.
EU članice koje odluče zadržati ljetno računanje vremena zadnji će put sat pomaknuti posljednje nedjelje u ožujku 2021. Države koje žele zadržati standardno (zimsko) računanje, zadnji će put prilagoditi sat posljednje nedjelje u listopadu 2021., ističe se u nacrtu zakona kojeg su zastupnici prihvatili s 410 glasova za, 192 protiv te 51 suzdržan.
Europarlamentarci su podržali prijedlog Komisije o ukidanju sezonskog pomicanja sata, ali su glasovali za odgodu početka primjene: od 2021. umjesto 2019.
Ne zaboravite da sa zimskim računanjem vremena počinje i obaveza paljenja svjetala na vozilima tijekom dana.
Naše tijelo se buni na pomicanje sata
Još jedan dodatni sat u danu mnogima pričinjava veselje. Neki će ga iskoristiti za duže spavanje, a mladi će moći ostati sat duže vani. No svako mijenjanje sata, bilo da se pomiče unazad kao što je slučaj zimi, ili unaprijed u proljeće, izbacuje naše tijelo iz "tračnica". Remeti se naš cirkadijalni ritam.
Slično je kao i kad putujete avionom i mijenjate vremenske zone. Ako letite na istok gubite vrijeme. Isprovocirani raniji odlazak na krevet uzrokovat će poteškoće s usnivanjem i vjerojatno ćete duže biti budni tu noć. Ako letite na zapad, dobit ćete ekstra sate. Zaspat ćete lakše ali imat ćete problema s buđenjem.
Svatko od nas drugačije podnosi tu promjenu. Neki će se privknuti lakše, neki teže. U pravilu svima treba otprilike jedan dan da se njihovo tijelo prilagodi na jedan ekstra sat. No neki ljudi posljedice mogu osjećati još tjedan dana.
Nesanica je vrlo česta
Iako se bioritam lakše prilagođava na pomicanje sata unazad nego naprijed, nesanica je i dalje najčešća nuspojava. Te promjene najlakše padaju noćnim pticama koje imaju dodatan sat za svoje noćne aktivnosti, potvrdila su istraživanja.
Praktična primjena zimskog računanja vremena, osim pomicanja satova, znači i obavezno paljenje svjetla na automobilima.
U Jugoslaviji usvojili pomicanje sata tek 1983.
Prvi je ideju o promjeni sata predstavio američki izumitelj Benjamin Franklin, koji je u 18. stoljeću smatrao da se pomicanjem sata unatrag ljeti iskorištava više dnevnog svjetla.
Ideja pomicanja sata, odnosno uvođenja ljetnog računanja vremena prvi je put zaživjela u Njemačkoj za vrijeme Prvog svjetskog rata, s argumentom uštede energije, odnosno ugljena. To je uskoro prihvatila i Velika Britanija. Nakon kraja rata, većina zemalja u kojima se sat pomicao ukinule su tu praksu, no uslijed velike energetske krize 1970-ih pomicanje je ponovno uvedeno. Jugoslavija je pomicanje sata usvojila kasne 1983. godine.
Neke su zemlje poput Rusije, odustale od te prakse te su ostali na ljetnom računanju jer se smatra pomicanje sata dvaput na godinu remeti čovjekov bioritam. Također, studije pokazuju da ono loše djeluje i na životinje.