Nešto više cijene hrane ili pića u restoranu ili kafiću već tijekom novogodišnjeg dočeka prva su vidljiva promjena zakona kojima je definirana porezna reforma, koja bi ipak u konačnici većini zaposlenih trebala donijeti veće plaće, a poduzetnicima manje porezno opterećenje.

Sama porezna reforma definirana je sa 16 zakonskih tekstova, koji s prvim danom 2017. stupaju na snagu, a uz to na snazi su od danas i drugi važni zakoni i propisi, među njima i Vladina uredba kojom je minimalna plaća u ovoj godini utvrđena u iznosu od 3.276 kuna bruto, što je za 156 kuna više nego do sada. 

Niže stope poreza na dohodak i na dobit

Zaposlenici bi već s plaćama koje će u siječnju primiti za prosinca trebali dobiti i nešto veće plaće, a to bi povećanje, ovisno o visini njihove plaće te olakšicama primjerice za djecu, moglo biti od tek par desetaka kuna do nekoliko tisuća kuna, ako je riječ o građanima koji koji primaju i više nego izdašne plaće. 

Naime, od danas je na snazi novi Zakon o porezu na dohodak kojim je osnovni osobni odbitak povećan na 3.800 kuna te je jednak za sve porezne obveznike (za zaposlene je do sada bio 2.600 kuna). Stope poreza od 25 i 40 posto snižene su, pak, na 24 i 36 posto, a promijenjene su i porezne osnovice pa će se stopom od 24 posto oporezivati dohoci do 17.500 kuna, a sve iznad tog iznosa po stopi od 36 posto. 

Te će se stope i porezne osnovice primjenjivati i kod obračuna predujma poreza na dohodak i umirovljenicima, no njima bi se tako utvrđena porezna obveza dodatno umanjila za 50 posto, a takvo će se umanjenje primjenjivati i za obveznike u lokalnim jedinicama u prvoj skupini područja razvrstanih prema stupnju razvijenosti te gradu Vukovaru.

Povećani su i osobni odbici za djecu pa od sada osobni odbitak za uzdržavanog člana, kao i za prvo dijete, iznosio 1.750 kuna, za drugo dijete 2.500 kuna, itd. 

Po stopi od 12 posto sada će se oporezivati samo konačni dohodak od imovine i kapitala te osiguranja.

Novina je zakona i tzv. sintetičkog oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka. Tako će se sav prihod ostvaren tijekom jedne godine, npr. od plaća i autorskih honorara zbrajati i na tako utvrđeni godišnji dohodak plaćati porez po stopi od 24 posto na poreznu osnovicu do 210 tisuća kuna, a na dio iznad tog iznosa po stopi od 36 posto.

Po novome nema ni iznimaka od plaćanja doprinosa. Tako će se, temeljem izmjena Zakona o doprinosima, doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaćati i na autorske honorare, za isporučena umjetnička djela te drugi dohodak umirovljenika, ali po upola nižim stopama - za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti po stopi od 10 posto, a za zdravstveno 7,5 posto. 

S početkom 2017. na snagu su stupile i izmjene Zakona o porezu na dobit, kojima je stopa tog poreza od 20 posto snižena na 18 posto, a uvedena i snižena stopa od 12 posto za poduzetnike s godišnjim prihodima nižim od tri milijuna kuna.

Izmjene daju mogućnost i bankama da im se, kao jednokratna mjera u 2017. godini, kao porezno priznati rashod prizna otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija. Ta bi se mjera odnosila samo na potraživanja koja su iskazana u poslovnim knjigama banke kao djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv plasman do 31. prosinca 2015. godine.

Veći PDV ugostiteljstvu i na šećer, niži za struju

Uz već spomenute ugostitelje, koji su do sada na hranu i piće obračunavali PDV po sniženoj stopi od 13 posto, a od danas po stopi od 25 posto, ta se viša stopa primjenjuje i na bijeli šećer. 

Izmjenama Zakona o PDV-u snižena je stopa od 13 posto od početka ove godine proširena na isporuku električne energije, dječje auto-sjedalice, odvoz komunalnog otpada, urne i lijesovi, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticide te druge agrokemijske proizvode, kao i na hranu za životinje, osim hrane za kućne ljubimce. 

Građani koji se sada odluče na kupovinu nekretnina na to će, prema novom Zakonu o porezu na promet nekretninama, platiti porez po stopi od 4 posto, umjesto dosadašnjih 5 posto.

No, mladi koji kupnjom prve nekretnine rješavaju svoje stambeno pitanje više neće biti oslobođeni plaćanja ovog poreza. Za pomoć pri kupnji prve nekretnine oni trebaju sačekati donošenje zakona o subvencioniranju stambenih kredita, koji je još u javnoj raspravi. 

U skladu sa sniženjem stope poreza na promet nekretninama, novim Zakonom o lokalnim porezima je i stopa poreza na nasljedstva i darove snižena s 5 na 4 posto, dok je poduzetnicima ukinut porez na tvrtku ili naziv. 

Građani se, pak, trebaju naviknuti da će od sada kod registracije vozila u stanicama za tehnički pregled odmah platiti i porez na cestovna vozila, koji su do sada plaćali temeljem rješenja Porezne uprave koje im je stizalo poštom. 

S početkom ove godine na snagu su stupile i izmjene Zakona o trošarinama, koje primjerice uvode trošarine i na tekućine namijenjene konzumiranju u elektroničkoj cigareti, dok su administrativna pojednostavljenja predviđena za male proizvođače alkoholnih pića i male vinare. 

Na snazi su od danas i izmjene Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, koji predviđa da se taj porez utvrđuje na temelju emisije ugljičnog dioksida, prodajne cijene vozila, snage i obujma motora i razine emisije ispušnih plinova.

U paketu zakona kojima je regulirana porezna reforma je i novi Opći porezni zakon, kojim je reguliran jedinstveni rok zastare od šest godina, dok je obveza banaka proširena i na dostavu podataka i po tekućim i štednim računima građana. Naime, po novome su banke dužne dostavljati podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja te građana, što će uključivati i podatke o prometu tekućih i štednih računa. 

Među poreznim zakonima na snagu su s početkom godine stupili primjerice i novi zakoni o upravnim pristojbama, o Poreznoj upravi, o carinskoj službi, itd.

Nova pravila javne nabave

Na snagu je s početkom 2017. stupio i novi Zakon o javnoj nabavi, prema kojemu je kriterij za odabir ponude ekonomski najpovoljnija ponuda. Kriteriji za odabir najboljih ponuditelja će i dalje ostati cijena, uz odgovarajuće dodatne kriterije koje će propisati sam naručitelj, a cijena će moći biti maksimalno 90 posto ukupne strukture vrijednosti, odnosno pondera pojedinih kriterija. No, kako bi se naručitelji educirali te kako bi se izradila procedura za punu primjenu ekonomski najpovoljnije ponude, obvezatnost tog kriterija na snagu će stupiti uz prijelazno razdoblje od šest mjeseci, odnosno 1. srpnja 2017. godine. 

S početkom godine na snagu su stupile i izmjene Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, te će članarine od početka 2017. biti manje za 5 posto, što bi, prema procjenama, gospodarstvo trebalo rasteretiti za otprilike 10 milijuna kuna.

Na snazi su od danas i izmjene Zakona o računovodstvu, kojima se ukida obveza koja nije ni zaživjela, odnosno ukida se obveza primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana (JOKP).

Uz već spomenute zakonske tekstove, na snagu su s početkom godine stupile i izmjene nekoliko drugih zakona, primjerice Zakona o mirovinskom osiguranju kojima je propisano da će se i mirovine ostvarene po posebnim propisima usklađivati na isti način kao one ostvarene po općim propisima. Naime, tim se izmjenama osigurava primjena jedinstvene aktualne vrijednosti mirovine pri izračunu i usklađivanju svih mirovina, neovisno o tome je li mirovina ostvarena po općemu ili posebnom propisu te odustaje od razdvajanja dijela mirovine koji se financira iz državnog proračuna od dijela koji se financira iz doprinosa.

Od ove godine, uz hrvatske državljane, javnim će bilježnikom u Hrvatskoj moći biti imenovan i državljanin druge države članice EU, predviđaju izmjene Zakona o javnom bilježništvu, koje su također stupile na snagu s današnjim danom.