To je to što me zanima!

Pripremate tužbu zbog franka? To košta i do 14 tisuća kuna...

Dužnik koji tužbom traži 50.000 kuna morat će “uložiti” i do 14.100 kuna, a onome tko traži 100.000 kuna povrata trošak će biti nekoliko tisuća kuna veći. Ako dobije presudu, dužniku će vratiti novac
Vidi originalni članak

Dugogodišnji aktivist u slučaju Švicarac i suradnik Udruge Potrošač Denis Smajo DORH-u je podnio kaznenu prijavu protiv osam banaka, ali i Hrvatske narodne banke (HNB).

U prijavi tvrdi da je kreditima u švicarskim francima nanesena financijska šteta potrošačima u ukupnom iznosu višem od 20 milijardi kuna. Mnogim su građanima zbog rasta kamatne stope i tečaja franka anuiteti porasli od 50 do 100 posto, zbog čega mnogi kredit nisu mogli otplaćivati pa su bili i ovršeni.

Dio dužnika je, navodi Smajo, zbog problema počinio i samoubojstvo, a tvrdi i da je država oštećena zato što je zbog visokih rata kredita smanjena potrošnja građana.

POGLEDAJTE VIDEO

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Traži zatvor za odgovorne u bankama

Kaznenu prijavu temelji na mnogobrojnim sudskim presudama u Hrvatskoj u korist dužnika. HNB je prijavio zato što nije zabranio kredite u francima. Kaže da mu je još 40-ak ljudi dosad javilo kako je poslalo istu kaznenu prijavu.

Traži dugotrajni zatvor za odgovorne u upravama banaka i HNB-u te novčane kazne.

Do lipnja ove godine dužnici su tužbama mogli zatražiti povrat preplaćene kamate i tečaja od dana otkad su podigli kredit. Sad mogu tužiti samo za kamatu unatrag pet godina.

VIŠEMJESEČNI TRILER Udruga Franak: Zadovoljni smo odlukama suda o dvije revizije

Tužilo već oko 30 tisuća ljudi

Do lipnja 2023. mogu tražiti povrat razlike u tečaju. Poslije će moći tužiti za eventualnu razliku u tečaju unatrag pet godina.

Tužbu zbog preplaćene kamate, odnosno tečaja dosad je podnijelo, kaže Smajo, oko 30.000 ljudi. Očekuje se da će ih biti još najmanje toliko, do čak 100.000, nakon što Vrhovni sud objavi jesu li ugovori s valutnom klauzulom u francima kompletno ništetni.

Sud EU-a je već utvrdio da je ugovor o kreditu ništetan ako je ništetna i valutna klauzula. Ako će kompletni ugovori biti ništetni, dužnici mogu računati i na veća obeštećenja.

NEPRAVOMOĆNA PRESUDA Pobjeda u slučaju Franak: OTP banka mora vratiti 300.000 kn

Ako dobije presudu, dužniku vraćaju novac

Očekuje se i da Vrhovni sud odluči o tome kako će se izračunavati obeštećenja za dužnike koji su konvertirali kredite u eure. Tko je već tužio, moći će to ponovno učiniti zbog ništetnosti ugovora u cijelosti.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Dužnik koji tužbom traži 50.000 kuna morat će “uložiti” i do 14.100 kuna, a onome tko traži 100.000 kuna povrata trošak će biti nekoliko tisuća kuna veći.

Što se sve i kome plaća, navodimo ispod teksta. Ako dužnik dobije spor, suprotna strana morat će mu vratiti novac za pristojbe i vještačenja te trošak odvjetnika.

                                            Trošak tužbe za 50.000 kuna

Idi na 24sata

Komentari 109

  • 07.11.2019.

    A što je sa onima koji su kredite konvertirali u kune?? Navodno oni još čekaju neke odluke Suda da bi mogli tužiti ili?

  • bolki me admi 06.11.2019.

    Zanima me samo zašto vlada već jednom ne stave i ne objave da su svi ugovori ništetni, pa onda neka se banke žale. O ovim lažnim objavama koje ne drže vodu da se razgovarati. Dakle onaj tko izgubi sud plaća sudske troškove, a kada stranka dobije sud (korisnik kredita) daje svom advokatu 12-20% od utužene svote.. Sve ostalo što se piše je farsa i lažna reklama te plašenje da se ne tuže banke..

  • PB 06.11.2019.

    A sto s onima koji nemaju novac za tuzbe da opet dizemo kredite i kolika je sigurnost da necemo izgubiti jako rizicno ....

Komentiraj...
Vidi sve komentare