Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je u četvrtak da je do ubrzanja rasta inflacije u listopadu došlo zbog baznog učinka, to jest jer je lanjskog listopada rast inflacije počeo značajnije usporavati, no također i da općenito rast cijena, posebice hrane, zabrinjava. 

Državni zavod za statistiku (DZS) danas je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u listopadu 2024. stopa inflacije iznosila 2,2 posto u odnosu na listopad 2023. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest rujan ove godine, porasla za 1,1 posto. Nakon svibanjskih 3,3 posto, lipanjskih 2,4 posto, srpanjskih 2,2 posto, kolovoških 1,8 posto te rujanskih 1,6 posto, s listopadskih 2,2 posto prekinut je trend usporavanja inflacije na godišnjoj razini.

Odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Vlade, Primorac je, pojašnjavajući brži rast inflacije u listopadu, rekao da se radi o baznom učinku, što znači da je lanjskog listopada došlo do usporavanja inflacije, to jest njenog značajnijeg smanjivanja, pa je onda u listopadu ove godine došlo do "ubrzanja".

Rekao je da je razina inflacije od dva posto "uobičajena i normalna", da je do ovog baznog učinka došlo i u drugim članicama EU-a, što je, između ostalog, i najavljivano, pa i od strane čelnice Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde.

Unatoč očekivanom povećanju inflatornih pritisaka do kraja godine, Ministarstvo financija ostaje pri procjeni rasta inflacije u 2024. od tri posto. Sljedeće godine očekuje se dodatno usporavanje inflatornih pritisaka, a trenutno se prognozira da će inflacija iznositi 2,8 posto.

I tih 2,8 posto predstavlja "blago povećanu" inflaciju, no nije toliko zabrinjavajuća, rekao je Primorac, podsjetivši i da je hrvatski gospodarski rast nekoliko puta veći od prosjeka EU-a i eurozone, što znači i veću potražnju za dobrima i uslugama, posljedica čega je i određeno povećanje cijena, nešto veće u odnosu na ostale zemlje.

O pohlepi i "šrinkflaciji"

Odgovarajući na pitanje novinara može li se konačno govoriti o određenoj pohlepi koja generira trenutne cijene, Primorac je rekao da povećane cijene, posebice prehrambenih namirnica, su nešto što zabrinjava, pa se stoga i kontinuirano apelira na dionike u proizvodno-prodajnom lancu da cijene utvrđuju društveno odgovorno.

Vlada čini ono što je u njezinoj moći da poveća dohodak građana s najnižim primanjima, kazao je Primorac, podsjetivši na izmjene poreznih zakona, zakona o mirovinskim doprinosima, kao i Vladine pakete pomoći, koji su išli u tom smjeru. Dodao je da se o fenomenu pohlepe raspravlja i na razini Europske unije, kako u smislu povećanih marži pojedinih poslovnih subjekata, posebno u pojedinim sektorima, kao i o pojmu "šrinkflacije", što znači da cijene nekih proizvoda ostaju iste, no smanjuje im se kvaliteta ili količina.

"To je nešto što je pojava koja postoji u drugim državama, i očito pojedini akteri u tom proizvodno-prodajnom procesu pokušavaju pronaći načine kako da što više zarade", konstatirao je Primorac.