Mjere pomoći građanima i gospodarstvu i dalje se pripremaju, a ministar financija Marko Primorac poručio je kako građani, posebno oni najugroženiji nemaju razloga za strah, paniku napominjući kako se sustav potpora i pomoći fino ugađa te da će one uskoro biti donesene na Vladi.
Ponovio je riječi premijera Plenkovića kako će se zadržati najniža stopa PDV-a na plin te ogrjevna drva, pelete, sječke, brikete. U fokusu će biti i električna energija te novčane potpore najugroženijima. Iako još nije definirano koliko će one iznositi, Primorac najavljuje da bi one mogle biti isplaćene u svibnju. Upitan hoće li paket mjera povećati kupovnu moć, odgovara:
- Svakako hoće. Smanjit će se troškovi za energente, plin i struju, gorivo. Građani će dobiti dohodovne potpore koje će im povećati kupovnu moć i omogućiti bolji i lagodniji život – rekao je Primorac.
Neće se širiti broj proizvodi sa smanjenim PDV-om
I dok se još razmatra hoće li se zamrzavanje cijena proširiti na dodatne prehrambene proizvode ono što je sigurno jest da se neće ići na širenje spektra proizvoda kojima je smanjen PDV-a. Primorac je kazao kako podaci pokazuju kako ta mjera donesena u travnju prošle godine nema obećavajuće rezultate.
- Pokazalo se da snižena stopa PDV-a nije utjecala na snižavanje cijena proizvoda nego je utjecala na povećanje marži - napominje Primorac.
I dok HUP zaziva porezno rasterećenje rada, a koje bi se nadomjestilo porezom na rentu apartmana, ministar financija navodi kako ta mjera očito nije u potpunosti promišljena.
- Kako će gubitak prihoda od poreza na dohodak povećanjem opterećenja najma nadomjestiti oni u Slavoniji, Gorskom Kotaru, Zagorju, Lici. Ne znam kako su to mislili. Jedan dio mogao bi se nadomjestiti u Dalmaciji, ali da to kao mjera na većini teritorija Hrvatske nema smisla – poručio je.
O uvođenju poreza na nekretnine navodi nije se razgovaralo u posljednje vrijeme, ali ponovio je svoj stav kako bi u dogledno budućnosti to bilo dobro zbog opstojnosti financiranja lokalnih jedinica.
Obveznicu upisao 99-godišnjak
Ministar financija, koji je s premijerom bio na popisivanju ugovora o uvrštenju narodnih obveznica na službeno tržište na Zagrebačkoj burzi ponovio je kako su iznimno zadovoljni odazivom građana. Prvotno se računalo da će od građana i institucionalnih investitora ukupno prikupiti oko milijardu eura, no građani su u prvom krugu upisali 1,35 milijardi eura, a u drugom krugu upis je bio za institucionalne investitore. Ukupno je građanima i institucionalnim investitorima alocirano 1,85 milijardi eura.
Iznio je podatke kako je najčešću ulog bio 10.000 eura gotovo u svim bankama, nešto više od 400 uloga bilo je u minimalnom iznosu od 500 eura. Zanimljivost je da su u svim bankama, u smislu dobne strukture, imali ljude od preko 90 godina koji su upisali obveznicu. Najstariji umirovljenik koji se odlučio uložiti u narodne obveznice imao je 99 godina.