Nitko ovdje nije došao, niti Crveni križ niti vojska. Agregati su rasprodani, struja je taman bila došla nakon nevremena u srijedu, a onda je sinoćnja oluja opet ostavila mjesto bez struje. Svima koji su i uspjeli pokriti krovove, sinoć je opet otpuhano, voda je ušla u kuće, škola je uništena. Ovdje je puno starijih ljudi koji se ne mogu ni popraviti krovove, treba nam vojska. Pomažemo si, ali svatko ima štetu koju treba sanirati i na svojoj kući. Sve je uništeno, govori nam Ivan Kulić iz slavonske općine Gradišta pored Županje.
POGLEDAJTE VIDEOVIJESTI:
U Gradištu je u srijedu uraganski vjetar odnio mjerač brzine, a zadnji podatak koji je pokazao je bila brzina od 180 kilometara na sat. Sinoć ih je opet pogodilo nevrijeme, a procjenjuje se da je vjetar bio brzine od 80 do 100 kilometara na sat. Slično je i u drugim slavonskim malim i siromašnim općinama koje se ne mogu same nositi s katastrofom. Načelnici Gradišta, Cerne i Štitara s kojima smo razgovarali apeliraju da dobiju što prije jaču pomoć od države i to ne samo za svoja mjesta nego i za ostale nastradale slavonske općine. Premijer Andrej Plenković je jučer bio na otvaranju knjižnice u Vinkovcima, održao u Otoku Savjet za Slavoniju i Baranju, obećao pomoć, ali nije obilazio pogođena mjesta.
Novčana pomoć Vlade će stići tek nakon što se popišu štete...O premijerovoj posjeti jedan Županjac ljutito kaže: Vojska je jučer raščistila cestu između Županje i Vinkovaca da može proći premijer, a u uništena mjesta nisu došli!
Ministar obrane Mario Banožić, inače rodom iz Vinkovaca, u subotu je prvi put obišao Cernu. Rekao je da stavljaju na raspolaganje 250 vojnika, a na pitanje zašto nisu došli ranije, rekao je da su morali dobiti zahtjev županijskog stožera.
Ivan Baboselac iz Gradišta je fotografirao katastrofu koja je pogodila njegovo mjesto i ustupio nam je fotografije. Škola je potpuno uništena, s krova su počupane i drvene grede, sinoć je još natopljena kišom koje je palo oko 35 litara po metru, iščupano drveće, krovovi bez crjepova, uništeni automobili...
- Sinoć smo opet ostali bez struje, a preko 70 posto kuća nije sanirano i kiša je prodrla u njih. Svaka nova i najmanja kiša je zato nova katastrofa, a padaline i nevrijeme opet stižu. Mi ovo ne možemo sami, treba nam vojska. Sve je na našem vatrogasnom društvu, nisu poslani vatrogasci iz drugih mjesta i susjedne županije. Ima problema i s opskrbom vodom - kaže Baboselac.
Uz sve nedaće s vremenom, veterinari baš u tom dijelu Slavonije eutanaziraju i svinje zbog afričke kuge. Ljudi su na rubu živaca, govore nam mještani.
Kako nam kažu načelnici, jutros je održan sastanak županijskog kriznog stožera. Predstavnici vojske su poručili da oni ne mogu sudjelovati u pokrivanju krovova, ali mogu pomoći u raščišćavanju. Tek danas su od županije dobili i obrazac da ispune što im treba, tražili su i agregate koji od srijede nisu poslani iako nije bilo struje. Ne zna se kada će stići iako i Crveni križ i Robne zalihe imaju agregate baš za slučaj katastrofa poput ove...
- Mi smo uspjeli raščistiti ulice sami, ali ne možemo pokriti kuće. Kako vojska to neće raditi, ja ne vidim rješenje nego da se pošalje građevna operativa od strane države. Ovdje je puno starih ljudi, uništava im se imovina. Nas je stvarno pogodila katastrofa, jutros je rečeno da je čak 400 trafostanica van funkcije. Dalekovodi su uništeni, vidio sam hrastove u najboljoj snazi kako su polomljeni. Nisu uništeni zidovi, ali što se tiče krovova, mjesto iz zraka izgleda kao Vukovar u ratu – kaže Srećko Papac, načelnik Gradišta. Oko 1100 kuća je oštećeno dodaje Papac, šteta je višemilijunska, a njihov godišnji proračun uz pomoć države iznosi tek milijun eura.
Načelnik Cerne Josip Štorek je prihvatio pomoć vojske i tek danas mu stiže 50 vojnika koji će pomoći u raščišćavanju.
- Ovo je jednostavno katastrofa. Struja je jučer došla u veći dio mjesta, ali nakon sinoć smo opet odsječeni. Nemamo ni interneta, općina ne može izdavati potvrde o šteti. Oko tisuću kuća je oštećeno. Potrebe su ogromne i trebamo pomoć – kaže nam Štorek.
U Otoku pored Vinkovaca također očaj
- Moja obiteljska kuće je uništena. S pola krova je otpao crijep. Tatina radiona krova više nema. Stanje je bilo grozno, pogotovo kada je počela prva oluja. Sjedili smo u kući i slušali kako se sve oko nas ruši. Uništena je i bratova kuća. Sad smo nabavili polovni crijep pa pokušavamo barem malo pokriti da se zaštitimo od nadolazećih oluja - kaže nam Iva (26) iz Otoka.
Posebno ju ljuti što za katastrofu u Slavoniji kao da nitko ne želi čuti. Kako kaže, Slavonci su među prvima koji su uskakali u pomoć onima kojima je bilo potrebno, a zašto su ovaj put ostali zakinuti to nikome nije jasno.
- Nakon petrinjskog potresa sam ponudila smještaj jednoj obitelji čija kuća je bila uništena. Nepoznati muž, žena i dijete su s nama živjeli šest mjeseci. Nije nam bilo teško, drago nam je bilo da im možemo pomoći. Pružili smo im dom kojeg su izgubili. Moji roditelji imaju nas koji im možemo pomoći, ali po slavonskim selima stanuje pretežno starije stanovništvo, bez igdje ikoga, pa ne mogu se oni tako stari penjati po krovovima, a od susjeda im nema tko pomoći jer svako pokriva svoj krov. Ti ljudi su tri dana jeli stari kruh jer u Otoku trgovine nisu radile. Nisu se imali gdje otuširati ili napuniti mobitel - kaže Iva.
Stjepan Gašparević, koji je načelnik Štitara, kaže da si ljudi međusobno pomažu nakon što saniraju svoje štete. I on je računao na pomoć vojske u pokrivanju kuća, ali potvrđuje im da im je rečeno da vojska to neće raditi. Lokalni vatrogasci i tvrtke su raskrčili ulice.
- Prepušteni smo opet sami sebi i ljudi se sami snalaze jer su tako i navikli. Samo da ne bude i trećeg nevremena koje se najavljuje. Stanje je katastrofalno i nakon sinoćnje oluje s obilnom kišom šteta se povećala. Danas smo tek dobili dopis da napravimo popis onog što nam hitno treba, pa smo tražili i 25 agregata za one ulice u kojima se ne može osposobiti struja, ali ne znamo kada će stići. Za mnoge je već kasno jer im se pokvarilo meso u zamrzivačima. Mi ovo sami ne možemo riješiti, šteta je milijunska i potrebna je i građevinska operativa i stručnjaci kako bi se sanirali krovovi – kaže Gašparević.