SDP-ov prijedlog zakonskih izmjena za povećanje iznosa dječjeg doplatka nisu u srijedu podržali vladajući u Saboru, koji ističu da Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku radi na cjelovitom i opsežnom prijedlogu koji bi trebao stupiti na snagu 1. srpnja i prema kojem će se broj korisnika dječjeg doplatka proširiti za oko 150 tisuća djece.

Klub zastupnika SDP predlaže da se izmjenama Zakona o doplatku za djecu poveća standard za više od 285 tisuće djece, odnosno povećaju naknade sa sadašnjih 200, 250 odnosno 300 kuna za tri cenzusne skupine na 300, 375 odnosno 450 kuna, za što bi se u proračunu trebalo osigurati 658 milijuna kuna.

"U proračunu se nalazilo za sve i svašta, pa nije razumljivo da se ne može pronaći za povećanje standarda djece", kazala je Marija Alfirev (SDP) ustvrdivši da bi smanjenje siromaštva djece trebalo naići na konsenzus svih i biti izuzeto političkih prijepora.

 Navela je podatak da je u Hrvatskoj stopa rizika od siromaštva iznosi 20 posto, da je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti 28,5 posto građana, te da je stopa relativnog siromaštva djece u Hrvatskoj za oko 7 posto veća od prosjeka EU.

 HDZ-ova zastupnica Ljubica Maksimčuk istaknula je da djeca jesu najveće bogatstvo i da će to Vlada kroz mjere i pokazati.

Ministarstvo za demografiju i obitelj, kazala je, već intenzivno radi na problemu doplatka za djecu i namjerava imovinski cenzus povećati s 50 na 70 posto proračunske osnovice kojim će se proširiti broj korisnika i time pružiti dodatna pomoć obiteljima.

 Branimir Bunjac (Živi zid) kazao je da tema siromaštva djece očito ne zanima zastupnike, osvrnuvši se na činjenicu da je samo 10-ak zastupnika poslijepodne raspravljalo o zakonima.

 "Umjesto da se bavimo siromaštvom djece mi se bavimo pločama, imenima trgova, bistama, konvencijama, ustašama u Argentini, četnicima na Dinari, partizanima ...... kada bih o tome pričao, možda ni sabornica bila puna", ustvrdio je.

Na podršku HDZ-a nije naišao ni SDP-ov prijedlog zakona o profesionalnoj mirovini kojim bi se radnicima s benificiranim radnim stažom omogućilo da uz takve mirovine mogu paralelno i raditi. U tu kategoriju ulaze vozači, monteri, baletni plesači, vatrogasci, vojnici, policajci, zaposlenici na poslovima razminiranja te drugi službenici s beneficiranim stažem.

 Ovime bi se uveo paralelni sustav ostvarivanja prava na mirovinu, narušio postojeći sustav a i umanjila postojeća razina mirovinskih prava za djelatne vojne osobe, policijske službenike, ovlaštene službene osobe, pirotehničare i pomorce, kazala je državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Majda Burić.

 Iako je pohvalio Mrsićevu konstruktivnost pri predlaganju zakona, Ante Babić (HDZ) drži da bi trebao voditi brigu i o financijskoj strani budući da bi provedba povećala rashode iz proračuna za 118 milijuna kuna.

Hrvatski sabor sjednicu nastavlja u četvrtak.