Prijedlog mirovinske reforme nije pravedan, a ne osigurava ni dugoročnu stabilnost mirovinskog sustava jer dovodi u pitanje opstojnost drugog stupa i stvara razliku među građanima.
Poručuju iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO). Oni predlažu da se svim budućim umirovljenicima isplati dodatak od 27 posto. Ministar rada Marko Pavić predlaže da se dodatak isplati samo rođenima od 1962. godine koji imaju ušteđevinu u prvom stupu. Oni koji pak žele taj dodatak, prema prijedlogu Ministarstva, trebali bi sve ušteđeno u drugom stupu prepustiti državi.
- Mi predlažemo da članovi drugog stupa dobiju jednaka prava kao i drugi građani. Na taj način naši članovi bi imali posebno opravdanje ostati u drugom stupu i imali bi veće mirovine iz kombiniranog sustava - kaže Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranje društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima.
Mirovinci poručuju kako ministar Pavić straši građane podatkom da je za isplatu dodatka od 27 posto do 2040. godine potrebno 40 milijarde kuna, što bi bilo manje od dvije milijarde godišnje. Oni su izračunali da, iako bi država uzimajući štednju umirovljenika iz drugog stupa prvih par godina profitirala, na sebe bi ipak preuzela i obvezu od 111 milijardi kuna isplate budućih mirovina. Uz ovu demografsku sliku to znači da bi mirovine u budućnosti bile i manje. S druge strane, mirovinci kažu da ako se sad osigura 27 posto dodatka svima, trošak mirovina iz proračuna bi u budućnosti stalno padao.
- Troškovi ovog prijedloga iznosili bi 2019. godine oko 27 milijuna kuna, 2020. oko 53 milijuna, 2021. oko 89 milijuna, 2022. oko 140 milijuna kuna. Znači, tek nakon 2030. godine troškovi bi proporcionalnog dodatka na mirovinu premašili milijardu kuna - poručuju iz UMFO-a.
S ministrom još razgovaraju o tome jer misle da je njihovo rješenje bolje, pravednije te da će njime mirovine rasti.
- U budućnosti to osigurava rast mirovina zato što će teret mirovina preuzeti drugi stup sve više i više. Osigurava se opstojnost sustava i stabilnost ukupnog mirovinskog sustava. Jer bez drugog stupa u dugom roku mirovinski sustav će biti jako, jako teško financirati - kaže Štimac.
Nadalje, mirovinci traže da sastavni dio reforme bude i korekcija limita ulaganja obveznih mirovinskih fondova i da Vlada oslobodi imovinu i projekte u koje će obvezni mirovinski fondovi moći ulagati i tako još više doprinijeti gospodarskom rastu.
- Ukoliko bi dobili mogućnost povećanog ulaganja u nacionalno gospodarstvo korist bi bila višestruka; javni dug bi se mogao smanjiti za oko 5,3 posto BDP-a, trošak kamata koje plaća država smanjio bi se za oko 820 milijuna kuna godišnje, a otvorila bi se i mogućnost za daljnje dokapitalizacije i razvoj kompanija uz unaprjeđenje korporativnog upravljanja te transparentnosti poslovanja - ističu iz udruge dodajući kako je prema njihovim informacija Ministarstvo to i prihvatilo.
Pozdravljaju i činjenicu da je ministar prihvatio njihov prijedlog o napuštanju švicarske formule u izračunu i usklađivanju mirovina iz drugog stupa, odnosno prihvatio odluku da se ona uskladi s inflacijom, tj rastom cijena.
- Napuštanje švicarske formule imat će za rezultat povećanje mirovina od pet do 10 posto, ali i puno više - kaže Štimac.