Dragan Vasiljković, zvani 'kapetan Dragan' u Golubiću pokraj Knina početkom svibnja 1991. organizirao je 'Centar za obuku specijalnih jedinica' u koji su stizali dobrovoljci iz svih dijelova Krajine. Upravo je on krajem srpnja organizirao velik napad na hrvatske snage na Banovini.
Pogledajte video: Kapetana Dragana pustili iz hrvatskog zatvora
Operacija kojom je rukovodio zvala se Žaoka( hrv. Žalac). Srbi su do 27. srpnja namjeravali zauzeti Banovinu i Pounje s obzirom na to da je na taj dan 1941. počeo veliki srpski ustanak.
Novi opći napad na Policijsku postaju
- Glinski su 'teritorijalci' 16. srpnja izveli i prvi minobacački napad na hrvatsko naselje Gornji Viduševac, u kojemu su se, posebice nakon 26. lipnja 1991. smjestile snage ZNG-a i hrvatske policije, pri čemu je onda poginuo gardist Željko Putar - Grdak. Spomenuta su zbivanja predstavljala svojevrstan uvod u konačan obračun sa hrvatskim policajcima i gardistima u Glini u ostvarenju kojega su, osim lokalnih Srba, trebali sudjelovati i pripadnici jedinice za specijalne namjene SUP-a SAO Krajine, pristigli iz Knina kojima je rukovodio Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan.
Tako je do ponovnog općeg napada na glinsku policijsku postaju došlo 26. srpnja 1991. Srpski su napadači pritom, namjernim otvaranjem vatre po tenkovima JNA, pokušali isprovocirati Armiju da također napadne hrvatske položaje što im je ubrzo i pošlo za rukom. Pripadnici MUP-a RH i ZNG-a pružali su žestok otpor te su, tek nakon što je zaprijetila opasnost da budu potpuno odsječeni, pregazili rijeku Glinu i izvukli se prema obližnjem Donjem Viduševcu. Srpske su snage na taj način 27. srpnja ušle u napuštenu zgradu glinske policije osvojivši ujedno i predgrađe Jukinac na sjeveroistočnom ulazu u grad - piše Davor Runtić u svojoj knjizi Domovinski rat.
Kapetan Dragan kao mitsko biće
Kapetana Dragana nakon akcije Žaoka srpski mediji promovirali su ”narodnog heroja“, postao je ”srpski Rambo“, nepobjedivi ratnik ”za srpsku stvar“. Ukratko, postao je živa legenda.
Tako je u srbijanskom glasilu ”OSMICA“, 6. kolovoza 1991., objavljen članak pod naslovom ”SRPSKI RAMBO – ratna slava kapetana Dragana“, koji o Draganu Vasiljkoviću govorio kao o mitskom biću, stoji u tekstu povjesničara Ante Nazora objavljenom u Hrvatskom vojniku 2015. godine.
Ko za protivnika ima kapetana Dragana, tome još samo religija može pomoći svojim obećanjima drugog, boljeg života na onom svetu. Uverili su se u to ovih dana mupovci i Tuđmanovi gardisti na Baniji.... Svoju ličnu hrabrost i hrabrost svojih specijalaca, koja je inače svojstvena srpskom narodu, kapetan Dragan vešto kombinuje pa i podređuje znanju, vrhunskoj obučenosti,
disciplini kao i detaljnom planiranju akcija. Priprema za akciju kod njega je obrnuto proporcionalna dužini trajanja same akcije...
Malobrojni i slabo naoružani hrvatski gardisti
- Hrvatske su postrojbe nakon okupacije Gline uspostavile sjevernu liniju obrane istoimene općine u hrvatskim selima Novo Selo Glinsko, Marinbrod, Kihalac, Prekopa, Hađer, Dvorište, Gornji i Donji Viduševec te Šatornja. One su također kontrolirale i obližnje Topusko, te Petrinju i Hrvatsku Kostajnicu.
Jedinice su JNA, međutim, već 2. rujna 1991. pokrenule prvi neuspješan napad na Petrinju da bi je 21. rujna konačno i zauzele. Tijekom istog mjeseca u srpske su ruke pale i Hrvatska Kostajnica i Topusko. Pobunjeni Srbi i JNA krajem rujna 1991. poduzeli su snažan napad na hrvatska uporišta Donji i Gornji Viduševac u glinskoj općini natjeravši tamošnje malobrojne i slabo naoružane pripadnike hrvatskih postrojbi na povlačenje - navodi Runtić u svom djelu.
Pad strateški značajnog Gornjeg Viduševca pritom je doveo do sloma hrvatske obrane u vom dijelu Banovine te su glinski 'teritorijalci' ubrzo izbili na Kupu nedaleko od Pokupskog, istodobno stavivši pod nadzor bitnu prometnicu Glina - Petrinja.
Na taj je način okupirano čitavo etnički homogeno područje između Gline i Kupe nastanjeno isključivo hrvatskim stanovništvom, koje je najvećim dijelom otišlo u izgnanstvo, dok je dio naknadno smaknut. Ujedno je zauzet i kompletan teritorij prijeratne glinske općine.
Na području Gline tijekom Domovinskog rata život je izgubilo 396 civila i hrvatskih branitelja. Općina Glina oslobođena je za vrijeme Operacije Oluja. Hrvatska vojska u grad Glinu ušla je 6. kolovoza 1995.godine