U Ini kažu da je u Molvama u 50 godina od otkrića proizvedeno i dva milijuna tona kondenzata, čime je to polje u Koprivničko-križevačkoj županiji postalo najvažniji domaći kopneni izvor ugljikovodika. Pogon Molve najveći je i najvažniji pogon Inina Sektora proizvodnje nafte i plina u Hrvatskoj. Čine ga polja Molve, Kalinovac, Stari Gradac i Gola Duboka te četiri mala polja: Ferdinandovac, Gola, Hampovica-Čepelovec i Pepelana. Komercijalna proizvodnja započela je 1981. godine izgradnjom centralne plinske stanice (CPS) Molve. Tri godine kasnije izgrađena je CPS Molve II s naprednom tehnologijom pročišćavanja plina od štetnih primjesa te i 1992. godine CPS Molve III. Svi ti objekti izgrađeni su kad je proizvodnja plina na hrvatskom kopnu bila na vrhuncu.
Danas je podravski plinski bazen značajno smanjen. Na CPS-u Molve u 2023. godini prerađeno je više od 500 milijuna kubičnih metara plina, a u 2024. ne očekuju se značajne promjene trenda, informiraju iz Ine.
Iskorištenost CPS-a Molve trenutačno je u skladu s proizvodnjom te su svi tehnološki dijelovi procesa u funkciji. Plin utisnut u plinski sustav Hrvatske na CPS Molve čini 56 posto ukupnog plina koji Ina utiskuje u plinski sustav.
Postrojenje je ključno za Inu, ne samo zbog prerade plina, već i ugljikova dioksida koji se šalje prema poljima Ivanić i Žutica gdje se utiskuje u ležišta radi proizvodnje nafte metodom EOR. Ta proizvodna metoda sadrži ekološku komponentu jer oko 80 posto utisnutog stakleničkog plina trajno ostaje uskladišteno pod zemljom, odnosno ne emitira ga se u atmosferu.
U pogonu dok bude potrebe
Na upit do kada će postrojenje u Molvama biti u funkciji, iz Ine su odgovorili dosta neodređeno. Kažu da će raditi sve dok bude potrebe za preradom plina, a ona će se sigurno nastaviti i u idućem desetljeću.
Uz plin, s podravskih polja od kojih su neka u proizvodnji već više od pola stoljeća, CPS Molve obrađuje i plin iz Međimurja te s prekograničnih polja. U takozvanoj Dubokoj Podravini, na poljima Molve, Kalinovac, Stari Gradac i Gola Duboka, izrađeno je 75 bušotina, od čega 45 proizvodnih. Aktivno ih je 35, a deset bo se trebalo reaktivirati nakon rudarskih radova. Utisnih bušotina je devet, deset mjernih te 11 likvidiranih.
Što se tiče istražnih radnji koje omogućavaju otkrivanje nalazišta rudnih bogatstava, Ina je 2016. na natječaju osvojila koncesiju za istražno područje Drava-02, koje je obuhvaćalo i veliki dio Podravine. Kasnije je koncesiji kompanija pridružila i koncesije za istražno područje Drava-03 te Sjeverozapadna Hrvatska -1.
Godine intenzivnog istraživanja urodile su plodom. U srpnju 2019. godine Ina je Agenciji za ugljikovodike prijavila komercijalno otkriće ležišta plina na bušotini Severovci-1 u istražnom prostoru Drava-02. Ispitivanjem je u dva plinom zasićena intervala izmjerena količina plina od ukupno 53 tisuće kubičnih metara na dan te su nastavljena daljnja istraživanja.
Ishođenje potrebnih dozvola za izgradnju potrebnih objekata je u tijeku, nakon čega će novootkrivena polja biti privedena proizvodnji.
Iz Ine kažu da vide prostor za unapređenje tih procesa kako bi se dodatno ubrzali.