Na današnji dan 1996. godine avion Ratnog zrakoplovstva SAD-a Boeing 737-200 verzije CT-43A srušio se pri slijetanju na aerodrom u Čilipima pokraj Dubrovnika. U njemu je, zajedno s još 28 putnika i šest članova posade bio američki ministar trgovine Ron Brown. Pokušavajući prići aerodromu Čilipi, avion se zabio u brdo Sveti Ivan. U nesreći je poginulo i dvoje hrvatskih državljana.
Glumio je u reklami
Punog imena Ronald Harmon Brown rođen je 1. kolovoza 1941. u Washingtonu, a odrastao je u New Yorku. Kao dijete glumio je u reklami za Pepsi-Colu, jednu od prvih koja je bila namijenjena afroameričkoj populaciji. Bio je prvi Afroamerikanac u fakultetskom bratstvu Sigma Phi Epsilon, a završio je studij prava. Radio je kao odvjetnik i lobist te je uspješno sudjelovao u predsjedničkoj kampanji Billa Clintona koji ga je nakon pobjede 1993. godine imenovao ministrom trgovine.
Po njemu su posthumno nazvane i dvije američke nagrade, ratni brod te zaklada za stipendiranje studenata.
Nesreća u kojoj je stradao 1996. godine bila je treća zrakoplovna nesreća u hrvatskom zračnom prostoru. Američki zrakoplov Boeing 737, inače prenamijenjen u vojne svrhe iz komercijalnih, prevozio je Browna i njegove najbliže suradnike u Dubrovnik. Kako izvještava emisija Mayday, Brown je u ratom zahvaćena područja došao kako bi ponudio financijsku pomoć koja bi omogućila brži rast ekonomije zahvaćenih zemalja. Smatrao je da bi ekonomska stabilnost regije mogla učvrstiti tek nastali mir.
Svi komercijalni letovi bili otkazani zbog lošeg vremena, kiše i bure
No, istraga je pokazala kako je za nesreću odgovoran pilot te loše navođenje na tlu, a ne nevrijeme. U nesreći je poginulo 34 ljudi, a jedina preživjela, stjuardesa Shelly Kelly umrla je doktorima na rukama.
Osim kiše, bure i magle koja je prijetila američkoj delegaciji u zrakoplovu, pilot Ashley Davis nije znao da je zračni prostor i dalje pod oprezom zbog tek nedavno završenog Domovinskog rata.
Zbog promjene rute dodatno su kasnili na aerodrom u Čilipima koji godinama, također zbog rata, nije bio u pogonu. Zbog okupacije bio je zatvoren nekoliko godina, a četiri mjeseca nakon završetka rata na dubrovačkom području još nije imao svu potrebnu tehnologiju.
Za razliku od ostalih aerodroma u svijetu, dubrovački nije imao sofisticirane uređaje koji bi pomagali u slijetanju i polijetanju zrakoplova. Nije čak imao ni radar za slijetanje već je imao dva odašiljača koji su slali zrakoplovu signale. Kada bi piloti primili signal znali su gdje su te su se mogli orijentirati po karti dalje.
Piloti nisu dobili ni prvi signal kada im se javio iskusniji pilot te im preporučio da zbog lošeg vremena preusmjere let i slete u Split. Naravno, ministar Brown i ostali visoki službenici ne bi bili oduševljeni idejom dodatnog kašnjenja u Dubrovnik, pa je Davis odlučio ipak sletjeti u Dubrovnik.
Četiri sata potrage
Nešto prije tri sata poslijepodne, avion je nestao i nije se više javio dubrovačkim kontrolorima leta.
Nakon četiri sata potrage, pronađeni su ostaci Boeinga 737 na brdu Sveti Ivan. Stotinjak hrvatskih policajaca i vojnika pretraživalo je brdo i pronašlo stjuardesu Kelly u repu aviona, jedinom dijelu Boeinga koji je ostao čitav nakon pada.
Iako neki mediji tvrde da je Kelly bila u dobrom stanju kada su ju pronašli, s tek nekoliko masnica i ogrebotina, drugi pak tvrde da je pronađena onesviještena te ozlijeđene kralježnice. Nažalost, preminula je ubrzo od ozljeda.
Problemi u istrazi
Od samog početka istraživački tim bio je u lošoj poziciji. Za razliku od komercijalnih zrakoplova, ovaj vojni nije imao sustav za snimanje razgovora u kokpitu niti sustav za praćenje podataka leta. Ono što bio standard u komercijalnima, nije bilo potrebno u vojnim zrakoplovima.
Obzirom da su ostaci aviona pronađeni čak tri kilometra dalje od aerodroma, postavilo se pitanje kako je tako iskusna posada mogla skrenuti s kursa.
Istraga je pokazala da nije bio problem u signalima koji su navigirali avion prema zračnoj luci, već da su se pilot i kopilot odlučili na još stariji sustav navigacije, a koji je vjerojatno krivo izračunao kamo bi avion trebao ići.
No, još jedan veliki propust utjecao je na sudbinu putnika i posade. Naime, karta prema kojoj su letjeli nije imala točno propisane sigurnosne visine. Odnosno, avion je letio puno niže nego što je smio kad se krenuo spuštati u zračnu luku. To, kao i ostali čimbenici utjecalo je na stravičan ishod.
Boeing CT-43 nije bio ni dobro opremljen za takvo slijetanje. Finalno izvješće pokazalo je da je upravo više faktora uzrokovalo udar aviona u brdo.
Nešto više od navigacijske greške
No, iako je utvrđeno da je navigacijski sustav zapravo glavni uzrok pogibije, neke kasnije informacije počele su buditi sumnju.
Navodno, Ron Brown pronađen je s ranom u glavi koja izgleda kao da je od metka. Bez obzira na to, nad njegovim tijelom nikada nije obavljena autopsija, a nije ni naređena.
Druga sumnjiva stvar je dio procesa istraga zrakoplovnih nesreća. Air Force koji je bio zadužen za istragu je, prema protokolu, morao prvo utvrditi je li avion pao zbog nesreće, napada, sabotaže ili mehaničkog problema. U ovom slučaju su istražitelji preskočili prvi korak te odmah krenuli utvrđivati uzrok nesreće.
Air Force je objavio kako je jedan od signalnih tornjeva bio ukraden prije pada aviona. To je potaknulo mnoga nagađanja o tome da je netko namjerno maknuo pilote s kursa.
Zadnja sumnjiva stvar oko istrage vezana je uz šefa navigacije, Nike Jerkuića koji je pronađen mrtav tri dana nakon nesreće, a policija je izvijestila kako se radilo o samoubojstvu. On je bio jedini koji bi mogao objasniti okolnosti pada zrakoplova.
Teorije zavjere
Postoji teorija zavjere da je u pad zrakoplova upletena CIA. U sukobu s vojnim i obavještajnim agencijama Clintonova je uprava prenijela kontrolu nad prodajom satelita u ministarstvo trgovine na čijem je čelu bio Brown. Dvadeset dana kasnije izgubio je život, a ukoliko se doista radilo o sabotaži, prvi sumnjivac upravo je CIA.
U nesreći u kojoj je poginulo 29 putnika i šest članova posade, a jedina preživjela, stjuardesa Shelly Kelly umrla je doktorima na rukama, upravo je njena smrt bila izvor brojnih teorija zavjera.
Kelly je letjela u repu aviona i preživjela je pad aviona samo s modricama, ogrebotinama i krvavim nosom, kako izvještavaju neki mediji. Kada je helikopter hitne pomoći sletio, uspjela je sama hodati i ući u njega. Liječnici su smatrali njezine ozlijede lakšima.
No, kad je helikopter sletio, Kelly je bila mrtva. Umrla je od reza na bedrenoj arteriji za koju je mrtvozornik utvrdio da je nastala tri sata nakon drugih ozljeda. Službena izvješća nisu pokazala da je Kelly bila u dobrom stanju kad je nađena. Bila je živa, no ozlijeđene kralježnice, a zbog lošeg vremena i čekanja helikoptera hitne pomoći, doktori ju nisu uspjeli održati na životu.
Hrvatska u to vrijeme nije još puno pažnje posvećivala samim istragama zrakoplovnih nesreća, sustav istraga uređen je tek 2001. godine, a upletenost SAD-a dodatno je utjecala na mali broj službenih izvještaja o padu zrakoplova B737-200 CT-43A prilikom slijetanja u dubrovačku zračnu luku u Čilipima.