Rumunji su dosegli 79 posto kupovne moći Europljana, 13 posto više od nas. Za vrat nam dišu čak i Crnogorci, koji baš ne kotiraju kao drugo ime za marljivost. Oni su došli na 60 posto kupovne moći EU, dok Srbija i Bosna i Hercegovina nisu došle ni do polovice europske kupovne moći. Na čelu Unije, predvidivo, marširaju Njemačka i Luksemburg.
Hrvatsku je pretekla i Turska (sa 68 posto), zemlja koja osim ekspanzivnog turizma ima i razvijenu industriju koju će ojačati Volkswagenova megatvornica. Mađarska i Grčka nešto su jače od nas, dok nam u leđa gleda jedino Bugarska, ali je pitanje do kad će tako ostati, obzirom na kataklizmu turizma.

Razlozi ovoga zaostajanja - mi tapkamo u mjestu dok dugi napreduju - su očiti: Hrvatska se oslanja u turizam i doznake naših građana iz inozemstva, ne vodeći računa o razvoju proizvodnje niti o racionalizaciji javnog sektora. Sad ćemo platiti visoku cijenu te pasivnosti i sklonosti rentijerstvu, a ne preokrene li iduća vlada trend, zaostajanje će se sigurno nastaviti.

'Čeka nas pomor mikropoduzetnika'

Udruga Glas poduzetnika (UGP), prozvala je Vladu na odlasku za nedopustive propuste u pravilima za nastavak mjera pomoći poduzetnicima.“Što to rade Vlada RH i Andrej Plenković? Čini se kao da se igraju sa sudbinama građana, proizvoljno određujući kriterije, loptajući se s brojkama, ubacujući i izbacujući pojedine poduzetnike iz mjera koje njima čine razliku između poslovanja i propadanja”, kažu u UGP-u. Vlada je, pojašnjavaju, opet pokazala da ili ne razumije ili ih nije briga za mikropoduzetnike, koji čine okosnicu hrvatskog gospodarstva. “Prije izbijanja koronakrize poduzetnici početnici i žene poduzetnice su se pripremali za likvidaciju tvrtki, jer još nemaju dovoljno prihoda za plaćanje doprinosa iz i na plaće direktora.

Kako čujemo, sad su dobili razlike za uplatu i u nedostatku potpore sad nakon krize nas očekuje pomor mikropoduzetnika, što će imati dalekosežne negativne posljedice na naše gospodarstvo”, upozoravaju. Dodaju da se, dok se za tvrtke iznad 10 zaposlenih pregovara sa sindikatima i traže rješenja, mikropoduzetnike pušta da propadnu.
“Smatramo da bi svi poduzetnici koji imaju do 10 zaposlenih trebali dobiti potporu za očuvanje radnih mjesta ako im je promet pao više od 50 posto”, kažu. Nova u nizu diskriminacija, tvrde, vezana je za mjeru “skraćeni radni tjedan“, koja vrijedi samo za tvrtke koje imaju više od deset zaposlenih. “Na ovaj način izostavljeni su mikropoduzetnici kojih ima najviše. Podsjetimo samo kako upravo mikro i mali poduzetnici čine čak 50 posto gospodarstva i zaposlenih”, kažu. Nastavi li se ovakva praksa, ne piše nam se dobro.