Ratnom pomoćniku ministra unutarnjih poslova Tomislavu Merčepu u četvrtak bi, nakon četverogodišnjeg suđenja, na zagrebačkom Županijskom sudu trebala biti objavljena nepravomoćna presuda za ratni zločin nad srpskim civilima 1991.

Predsjednik sudskog vijeća Zdravko Majerović izricanje presude najavio je za 14 sati, nakon što su prošlog tjedna tužitelj i Merčepov odvjetnik iznijeli svoje završne govore.

I dok državno odvjetništvo, imajući u vidu težinu i posljedice nedjela za koja ga terete, za Merčepa traži primjerenu kaznu, njegova obrana tvrdi da ga treba osloboditi jer nedjelo nije dokazano.

Merčepov branitelj Marko Ujević kazao je u završnom govoru da na suđenju nije dokazana zapovjedna linija između Merčepa i zapovjednika na području Pakračke poljane, gdje je bio zatočen dio civila pa se ne može izvesti ni zaključak da je Merčep bio faktički zapovjednik.

Tužitelj Silvio Sušec, pak, smatra da je u dokaznom postupku nedvojbeno utvrđeno da je Merčep u svojem postupanju ostvario sva obilježja kaznenog djela protiv civilnog stanovništva, što su, osim uvida u dokumentaciju potvrdili i brojni svjedoci, među kojima su i preživjele žrtve zločina iz 1991.

Iako nema dokaza da je Merčep bio formalni zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a, čiji su pripadnici nezakonito uhićivali, pljačkali, zlostavljali i ubijali civile sa zagrebačkoga, kutinskoga i pakračkog područja, tužiteljstvo smatra kako je dokazano da je on bio faktički zapovjednik i neosporni autoritet.

Izmijenili optužnicu

Optužnica protiv Merčepa kojega se isprva teretilo da je zapovijedao zločine izmijenjena je prošlog srpnja, nakon više od tri i pol godine suđenja, pa sada očekuje presudu zbog optužbi da pripadnike postrojbe nad kojom je imao faktičku ovlast nije spriječio u zločinima.

Pripadnici te postrojbe, tvrdi tužiteljstvo, nisu bili podučeni o svojim obavezama koje proizlaze iz normi međunarodnog i humanitarnog ratnog prava, čime im je Merčep "dao prešutno odobrenje za takvo postupanje i za vrijeme dok nije bio na terenu".

Tužiteljstvo ga tereti da je znao za nezakonita postupanja postrojbe poznate kao "merčepovci" koja je tijekom rata bila smještena u Pakračkoj Poljani i na Zagrebačkom velesajmu. "Merčepovci" su navodno na kutinskom, pakračkom i zagrebačkom području nezakonito uhitili 52 osobe, od kojih su 43 ubili, tri se vode kao nestale, a šest ih je preživjelo mučenja i zlostavljanja.

Merčep od početka postupka tvrdi da nije kriv, a poriče i da je zapovijedao postrojbom koja se nazivala njegovim imenom.