U protekla 24 sata zabilježeno je 3.955 novih slučajeva pa je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas 24.190. Među njima je 2.427 pacijent na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 262 pacijenata. U protekla 24 testirano je njih 10.626. Preminulo je 68 ljudi.
POGLEDAJTE PRESS KONFERENCIJU U CIJELOSTI:
Kako je istaknuo ravnatelj HZJZ-a, Krunoslav Capak, trenutno najvišu 14-dnevnu incidenciju imaju Međimurska i Varaždinska županija dok je najniža u Istarskoj.
- Trenutno smo na 26. mjestu na ljestvici zemalja EU po incidenciji. Lošiji od nas je Luksemburg - rekao je dodavši kako je udio pozitivnih na broj testiranja 35,6 posto.
Cijepljenje protiv Covida-19 bit će dragovoljno i besplatno
Capak je predstavio i plan cijepljenja naglasivši kako će ono biti dragovoljno i besplatno.
- Ovo je najbrže razvijeno cjepivo u povijesti, ali treba znati činjenicu da je odmah od početka pandemije bilo vidljivo da se specifičan lijek neće pronaći zbog čega su vrlo brzo uložena ogromna financijska sredstva u istraživanje i proizvodnju cjepiva - umiruje Capak sve one koji su skeptični zbog činjenice da su se cjepiva razvila u samo nekoliko mjeseci i zbog toga dvoje hoće li se i sami cijepiti.
Podsjetio je kako je Hrvatska naručila 5,6 milijuna doza različitih proizvođača pojasnivši kako svaka zemlja može za sebe zatražiti potrebnu količinu, ali da EU onda prema broju stanovnika raspoređuje proizvedene doze na pravičan način.
EU je otvorila pregovore u prvoj fazi sa šest proizvođača, dodao je, a počinju pregovori i s još nekim proizvođačima. Osigurali su i doze za kraj iduće godine.
- Bilo je izgledno da će AstraZeneca imati prvo registrirano cjepivo i mi smo onda naručili 3,6 milijuna doza. Dobili smo 2,705 milijuna doza, bio je prevelik interes - rekao je dodavši kako su potom naručili i 900.000 doza od Johnson & Johnson tvrtke kako bi ipak imali 3,6 milijuna doza potrebnih za cijepljenje prioritetnih, rizičnih skupina.
ANKETA: Hoćete li se cijepiti protiv korona virusa?
No, kako je vrijeme odmicalo, i ostale farmaceutske kompanije su razvijale svoja cjepiva, a Hrvatska je htjela biti spremna. Kako se u međuvremenu dalo naslutiti da bi Pfizer ipak mogao prvi registrirati svoje cjepivo, Hrvatska je naručila i njihovo u milijun doza, za što je već potpisan i ugovor. A kasnije su naručili još milijun i od Moderne.
- No, tu još nemamo potvrdu hoće li biti to milijun doza ili manje - objasnio je.
Za kraj 2021. naručili su još 300.000 doza i od Curevaca.
- Pfizer bi mogao biti krajem ove godine registriran, a Moderna u siječnju. Sad je sasvim izgledno da ćemo cijepiti s ova dva cjepiva - kazao je dodavši kako se registracija Oxfordskog cjepiva očekuje u prvom kvartalu, ali nešto kasnije.
Pojasnio je i kako se naručuje cjepiva - HZJZ temeljem uvida u ugovor predlaže Ministarstvu zdravstva potpisivanje sporazuma i količinu, a Vlada na prijedlog Ministarstva sklapa ugovor s EU.
Plan cijepljenja
- Napravili smo plan cijepljenja. Ima sve elemente osim datuma distribucije i količine, to još ne znamo. Pfizer je najavio da će prva runda koja dođe u Hrvatsku sadržavati 125.000 doza. Ako to bude kvartalna isporuka, u prvom navratu ćemo moći cijepiti 62.500 ljudi. Ako bude mjesečna isporuka, onda ćemo moći cijepiti njih 125.000 - rekao je istaknuvši kako će se prvo cijepiti prioritetne skupine, a to su zdravstveni djelatnici, korisnici i djelatnici Domova za starije te bolesnici s rizikom od teških oblika bolesti. Nakon što se oni cijepe, cjepivo će biti dostupno i ostaloj populaciji.
'Oni koji su preboljeli imaju imunitet, ali svejedno mogu prenijeti virus na druge ako im se virus naseli na sluznicu'
- Računamo da će 5,6 milijuna doza biti dovoljno za sve koji će se htjeti cijepiti. Cjepivo će biti besplatno i dragovoljno, neće biti obavezno. Ali bilo bi jako važno da se što više ljudi cijepi jer nam to onda osigurava kolektivni imunitet - poručio je naglasivši kako sa samim cijepljenjem neće početi era nenošenja maski.
- Zato što mi još uvijek ne znamo kako prebolijevanje bolesti utječe na transmisiju bolesti. Pretpostavka je da osobe koje su imune, svejedno mogu prenijeti bolest na način da joj se virus povremeno naseli na sluznicu, a onda se kapljicama i aerosolom može prenijeti na drugu osobu. Dakle, jedno vrijeme ćemo morati koegzistirati s maskama iako smo se cijepili ili preboljeli - objasnio je naglasivši kako to ne treba miješati s činjenicom da preboljeli ne moraju u samoizolaciju jer imaju imunitet najmanje tri mjeseca.
- Oni imaju imunitet, ali isto tako mogu prenijeti bolest ako im se virus naseli na sluznicu, to je znanstvena činjenica - naglasio je Capak.
Tek kad padnu brojke nakon cjepiva će se smanjivati obveza nošenja maski, dodao je.
- Sva cjepiva preporučuju se u dvije doze. Prva nulti dan pa druga nakon tri ili četiri tjedna. Mi smo kod provođenja uzeli model kako to radimo za gripu. Cijepit će županijski zavodi za javno zdravstvo uz pomoć drugih kolega - rekao je te dodao kako se Pfizerovo cjepivo drži na niskim temperaturama zbog čega se treba potrošiti brzo, u roku od pet dana pa će se zato formirati i mobilni timovi.
Informiranje građana o cijepljenju
Veoma je bitno da se građane istinito i precizno informira o cjepivu protiv korona virusa, naglasio je Capak dodavši kako će zato HZJZ i Vlada provesti niz stručnih konferencija na kojima će se promovirati važnost cijepljenja.
Sigurnost cjepiva se osigurava kroz proces registracije, poručio je.
- Mi u Hrvatskoj imamo sustav praćenja nuspojava, vode ih HALMED i HZJZ. Liječnici sve nuspojave moraju prijaviti, a to može prijaviti i osoba. To se sve prati i inače, naravno da će se i za cijepljenje protiv Covida osigurati isti takav sustav praćenja. I na razini EU će se posebno pratiti sigurnost cjepiva, upravo se radi program - rekao je Capak te dodao kako je u borbi protiv antivaksera bitno precizno i točno informiranje građana.
- Vlada će voditi dodatnu kampanju, bit će cijeli niz stručno-znanstvenih konferencija, stručnjaci će govoriti o cjepivu i učinkovitosti. Mi ćemo kroz medije i druge načine komunikacije promovirati važnost cijepljenja i mislimo da je jako važno da u toj kampanji naglasimo da cijepljenjem ne štitimo samo sebe nego i druge, to je jedno pitanje društvene odgovornosti i solidarnosti prema onima koji su najosjetljiviji i koji najlakše mogu stradati od koronavirusne infekcije - rekao je Capak.
Hoće li se cijepiti članovi stožera?
Svi članovi Stožera poručili su kako će se cijepiti, a nemaju problem to napraviti i pred TV kamerama.
- Ja ću se svakako cijepiti, nudim se da me snimite - rekao je Capak.
I prvi čovjek Nacionalnog stožera, Davor Božinović, poručio je kako će se cijepiti, a ako treba, i pred kamerama.
- Isto vrijedi i za mene - poručile su Markotić i pomoćnica ministrica zdravstva, Vera Katalinić Janković.
- Propustiti dobrobit znanosti i tehnologije bilo bi krajnje promašeno. Potrebno je cijepiti se, iako u mom slučaju vjerojatno šest mjeseci od preboljele bolesti - rekao je i ministar zdravstva Vili Beroš, koji je prebolio Covid.
Otpornost na cjepivo
Na pitanje koliko traje otpornost na zarazu kad se ljudi cijepe, Capak je istaknuo kako još ne zna direktan odgovor te da će se to saznati kad prođe neko vrijeme. Rano je o tome govoriti zato što je četvrta faza kliničkog ispitivanja počela nakon ljeta, od toga je,d dakle, prošlo nekoliko mjeseci pa se ne zna još koliko traje imunitet nakon cijepljenja, dodao je.
- Možemo samo predviđati, ali sigurno neće trajati samo tri mjeseca. Postoji i tzv boosteriranje pa ako dođe do situacije da imunitet traje kratko, može se još jedna booster doza dati osobi i onda imunitet bude jači. Ali to ja sad govorim teoretski. Sve precizne odgovore ćemo saznati nakon nekog vremena. Postoje predviđanja na temelju iskustava s drugim cjepivima. Ali sve ćemo znati kad prođe neko vrijeme, tek je prošlo nekoliko mjeseci da su osobe primile dvije doze - kazao je Capak.
Cijepljenje u domovima za starije
U Domovima za starije je već počelo anketiranje korisnika o tome žele li se cijepiti kako bi znali rasporediti cjepiva.
- Mi smo anketom tražili da nam domovi dostave koliko će se ljudi cijepiti. Cilj je da saznamo na kojim mjestima i za koliko osoba trebamo organizirati cijepljenje. Većina domova za starije ima liječnika obiteljske medicine koji vode skrb o korisnicima. Naravno da će zavodi za javno zdravstvo uskočiti, naročito jer se Pfizerovo cjepivo treba brzo trošiti jer se čuva na niskim temperaturama, a u frižideru na minus četiri može biti pet dana - rekao je Capak.
Situacija u bolnicama i naknade za liječnike
Ministar Beroš naglasio je kako je situacija u zdravstvenom sustavu zahtjevna, ali daleko od kraha.
- Ne znam koji su motivi onih koji govore drugačije, ali štete su jasne - rekao je Beroš te dodao da svi liječnici imaju obvezu svoje nadređene upozoravati na probleme.
- Zadnjih mjeseci sam puno puta ponovio da je razgovor najvažniji. Teoretski je moguće da netko od zdravstvenih djelatnika koji je radio prije premještanja u Covid centar ostvario veći broj dežurstava i slično, a dolaskom u novu sredinu okolnosti rada su drugačije, u smjenama. Teoretski je moguće da u novim okolnostima je netko odradio manji broj sati i sukladno tome je obračun plaće manji. No kao Vlada prepoznajemo situaciju i napravit ćemo sve da se to ne dogodi. Obračun plaće je kompleksan koji se temelji na automatskoj obradi. Ako se to i desi zbog manjeg broja sati, bit će mu nadoknađeno.
Prepoznajemo važnost i trud zdravstvenih radnika u ovoj ugrozi. Usto Vlada je odlučila o dodatku na plaću svima koji rade u obrani protiv covida, dogovorit će se dodatak ili nagrada na plaću, dogovorit će se iduću tjedan. Još razgovaramo sa sindikatima i Ministarstvom financija pa još ne mogu reći koliko će to biti - objasnio je Beroš.
Brzi antigenski testovi
- Cilj je brzo otkrivanje pozitivnih i stavljanje u izolaciju. Testiranje u školama nije dijagnostika, to je screening, snimka situacije o asimptomatskim učenicima - kaže.
Zakon o zaštiti pučanstva
Danas su saborski zastupnici izglasali izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, koji sutra stupa na snagu, a kojima se uvode sankcije za nenošenje maski i kršenje epidemioloških mjera okupljanja više od 10 ljudi. Oporba je ukazala kako policija ne može upadati u privatne domove, a ministar policije Davor Božinović i sada je ponovio kako policijski službenici ovime ne dobivaju nikakve nove ovlasti i neće upadati ljudima u domove.
- Policija postupa u skladu sa zakonom. Ponovit ću i to da nitko neće upadati u privatne stanove i brojati ljude tamo, nepovredivost doma je Ustavna kategorija, dom je Ustavom zaključen. Ovaj zakon je posljedica da mora postojati poruka da određena ponašanja nisu dobra. Tu se radi o manjini. Upravo radi zaštite većine koja poštuje mjere smo išli sa ovim promjenama - kaže Božinović.
Strože ili blaže mjere
Pokrenuta je izrada dokumenta u kojem će dokumentirati benchmarke za popuštanje ili pojačavanje mjera sukladno situaciji, istaknuo je Capak dodavši kako su na takvom dokumentu više puta radili ovih mjeseci. Taj dokument će biti diskutiran danas, a objavljen sutra.
Oporba je neki dan u Saboru kritizirala Stožer zašto prije mjesec i pol nisu uveli strože mjere i donijeli strategiju prema kojoj će donositi mjere, na što je ministar Beroš uporno ponavljao kako nitko nije mogao tada znati kakva će situacija biti danas. No, liječnici i znanstvenici su već tad govorili o brojkama koje nas čekaju danas i da će doći do gubljenja kontrole nad epidemijom ako se ništa ne poduzme. Svjetska zdravstvena organizacija, ECDC, pa i druge zemlje su imale prediktivne modele. Beroš je, pak, jučer rekao kako i mi imamo prediktivne modele, ali da ne žele javnost zamarati time jer ih je nekoliko različitih pa se ne zna koji je uistinu i točan. I na ovoj presici je Capak rekao kako je gotov dokument za popuštanje ili pooštravanje mjera, ali nitko od njih ne želi reći kakva situacija treba biti 21. prosinca da bi se mjere mogle popustiti. Na pitanje zašto ne komuniciraju javnosti transparentno što nas u određenom trenutku čeka, koja konkretna mjera na neki određeni broj, incidenciju ili nekakav trend, iz Stožera ističu kako je teško predvidjeti situaciju unaprijed.
- Neki modeli predviđaju jedne brojeve, drugi druge, treći treće, teško se odlučiti za onaj model koji će biti najbliže istini. Nitko nema kristalnu kuglu, ali je jasno da imamo nekoliko izvora takvih informacija. Uzeli smo u obzir pretpostavke Svjetske zdravstvene organizacije i ECDC-a. Dakle, imali smo neke pretpostavke, ali ne i jasnu ideju o kojim brojevima će se raditi jer nitko ni sada ne može znati dva-tri tjedna unaprijed kako će biti - rekao je ministar Beroš dodavši kako situaciju sagledavaju iz dana u dan i prilagođavaju joj se.
Capak je, također, pojasnio kako prediktivnih modela ima više te da su neke i isprobali i gledali kako to rade druge države, kao i Svjetska zdravstvena organizacija i ECDC. Istaknuo je kako je dokument ECDC-a s projekcijama za svaku zemlju objavljen tek prije deset dana, a u kojem daju lošu predikciju za Hrvatsku.
- Podsjećam da je isti takav model u četvrtom mjesecu objavila grupa znanstvenika s američkog instituta i dala vrlo crne prognoze za Hrvatsku, stotinu umrlih u mjesec dana, a mi smo se krajem četvrtog mjeseca potpuno izvukli iz proljetnog dijela epidemije. Model je model, on ovisi o brojkama kojima ga punite - rekao je Capak dodavši kako su nove mjere tek donijeli, od kojih očekuju da će pokazati efekt.
- Naravno da ne mogu isti čast pokazati efekt. Prvo očekujemo da će nam se izravnati i pasti broj novooboljelih, a nakon toga i svi ostali parametri koje pratimo. Kad smo isprobavali te modele, nekad smo dobili približno iste brojke, koje su uslijedile tjedan ili 10 dana nakon toga. A puno puta smo dobili brojke koje nisu nikako odgovarale, čak i suprotne trendove. To je nezahvalno područje baviti se prediktivnim modelima i predviđati koliko će biti novooboljelih, hospitaliziranih... Ja bih se zadržao da imamo takve modele, ali se u ovom trenutku ni jedan od njih, obzirom da smo od 25. listopada pojačavali mjere, se nije pokazao preciznim u predviđanju brojki koje imamo sada - dodao je.
POGLEDAJTE VIDEO: Hrvatska obara rekorde novozaraženih
Sezona skijanja
Stiže sezona skijanja pa su novinari upitali stav oko toga.
- Kao što znate, što se tiče sportskih aktivnosti imamo određena ograničenja i izuzetke. Izuzeci su vrhunski sportaši. Ako netko predloži neko takvo natjecanje, svako će se zasebno razmatrati - rekao je Capak te dodao da se na razini EU razgovara o rekreativnom skijanju.
- Jučer sam pročitao da je premijer Conte rekao da će do 6. siječnja biti zabranjeno rekreacijsko skijanje. Ne znam kako je u drugim zemljama. Svakako, ako će se dopustiti rekreacijsko skijanje, treba se držati svih propisanih mjera - rekao je Capak, a Božinović je dodao da je Njemačka odustala od otvaranja skijališta.
- Iako je to individualni sport, popraćeno je okupljanjima prije i nakon - rekao je Božinović.
Rad od kuće
Na pitanje zašto državni i javni službenici ne rade od kuće, Božinović je istaknuo kako su oni donijeli preporuku gdje god je to moguće da se radi od kuće i u smjenama.
- Ja sam siguran da ukoliko ima različitih tumačenja, da bi to trebalo dodatno pojasniti. Svim poslodavcima je preporučeno da rade od kuće, i država je poslodavac - rekao je Božinović dodavši kako u njegovu ministarstvu unutarnjih poslova rade kao u vrijeme proljeća, a i Beroš je istaknuo da i kod njega rade u A i B timovima koji se izmjenjuju svaki tjedan.
Izvor zaraze
Upitan vode li se statistike o izvoru zaraze, Capak je podsjetio kako je HZJZ svojevremeno to objavljivao, ali da to više ne rade zbog nemogućnosti praćenja svih kontakata.
- Ako imate 3000 oboljelih, nije za očekivati da 100 epidemiologa, pomoćnici i Call centri razgovaraju sa svima, zabilježe pa da to bude pouzdan podatak. No, znamo sigurno da negdje 30-40 posto ljudi iz samoizolacije obolijeva, što znači da imamo velik postotak zaraze koje je obrađeno, a kontakti su stavljeni u samoizolaciju i izolaciju - kazao je Capak.
Zašto su zatvorene teretane?
Što se tiče mjere o zatvaranju teretana i informacije da dan prije nego su predstavljene nije bilo predviđeno njihovo zatvaranje, Capak je istaknuo kako je u diskusiji o mjerama bilo različitih prijedloga.
- Pa je možda u jednom trenu bila ideja da teretane ostanu otvorene, ali na koncu je ipak odlučeno da se sportski rekreativni centri privremeno zatvore - rekao je Capak.
Grijalice za šatore
Nakon što se dosta pacijenata žalilo zbog uvjeta u šatorima dok čekaju na pregled te da se smrzavaju satima, 24sata su objavila kako grijaće opreme imamo dovoljno, obzirom na donacije još proljetos od nekoliko zemalja, ali i kako dio i dalje stoji u skladištu Ravnateljstva Civilne zaštite. Pojasnili su nam kako bolnice same trebaju zatražiti potrebnu opremu, a iz Crvenog križa su nam poručili kako niti jedna zagrebačka bolnica nije zatražila grijalice. Ravnateljica Klinike za Infektivne bolesti, Alemka Markotić, razumije nezadovoljstvo pacijenata, ali podsjeća kako smo u epidemiji u kojoj su potrebni distanca i prozračivanje prostora.
- Izrađuju se tijekom cijele ove epidemije planovi, koje ću vam predstaviti uskoro, a i nedavno je jedan projekt dnevnih bolnica potpisan. Naša Klinika treba izgledati puno drugačije u budućnosti i svi se veselimo tim novim projektima - istaknula je dodavši kako uvjeti u toj klinici nisu bili idealni, nažalost, ni prije ove epidemije. Već u sezonama gripe su čekaonice bile pune.
- Što se tiče sadašnje situacije, bili smo svjesni povećanog priljeva bolesnika u zimsko doba i zbog toga su šatorske ekstenzije napravljene kao čekaonice. Ne samo radi priljeva nego i zato što ova bolest zahtjeva distancu, nama dolaze bolesni ljudi i čak i da imamo puno veću čekaonicu u zatvorenom prostoru ni to ne bi bilo dostatno. Osim toga, nažalost, zbog prirode bolesti prema naputku i zahtjevima Povjerenstva za bolničke infekcije određeno je da se ti prostori moraju i prozračivati pa su oni s jedne, a najčešće i sa obje strane otvoreni - kaže Markotić dodajući kako je jedan dio grijačke opreme bio postavljen u šator ispred Klinike, ali su se u ovim hladnijim danima pokazali nedostatnima pa se kontinuirano nabavljaju novi.
- Iz Civilne zaštite će nam biti dostavljen određen broj grijalica. Kontinuirano pokušavamo osigurati što bolju situaciju za pacijente i svima se ispričavamo koji dožive bilo kakvu neugodnost jer je to neminovno na ovakvim pritiscima - rekla je naglasivši kako nisu samo pacijenti u tom problemu već i zdravstveni djelatnici.
- Oni nakon što izađu iz skafandera i zaštitne opreme moraju se zračiti vani, svi mi stojimo vani na hladnom i pokušavamo se kraj tih grijaćih tijela ugrijati. Zato kontinuirano nabavljamo opremu. Takva situacija nije samo kod nas, s tim se susreću i brojne druge zemlje - rekla je.
Uvijek se može bolje, dodala je istaknuvši da zato čine sve da što bolje organiziraju sustav.
- Stalno pokušavamo osigurati bolju situaciju za pacijente. Ispričavamo se svima koji dođu u neku neugodnost, ali to je u ovoj situaciji neminovno - kazala je Markotić te dodala kako se i i medicinski djelatnici kad izađu iz odijela moraju zračiti vani, na zraku pa i za njih trebaju grijalice.
Turistička sezona
Upitan hoće li Hrvatska za vrijeme turističke sezone ići za time da će primati samo turiste koji su se cijepili, šef HZJZ-a je rekao kako će prvo vidjeti uopće efekt cijepljenja na pojavnost bolesti i situaciju u Europi.
- Onda ćemo možda uvesti neke stimulacijske mjere za ljude koji se cijepe. Ali to je u ovom trenutku jako teško previdjeti - rekao je.
On-line nastava
Na pitanje jesu li djeca i mladi kliconoše te da li razmišljaju o prebacivanju srednjoškolaca na online nastavu, Capak je rekao kako razmišljaju o svemu pa i o tome.
- Ovo istraživanje koje se provodi u Zagrebu u školama ima za cilj da se pažljivo promotri stanje u srednjim školama i eventualnim mogućnostima da se nastava prebaci online - rekao je Capak i dodao da je za škole nadležno Ministarstvo obrazovanja, a ne Nacionalni stožer.