Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet na redovnoj konferenciji za medije je rezimirao do sad učinjeno po pitanju obnove nakon potresa.
- Gradski ured za gospodarstvo podijelio je do sada gotovo 30 milijuna kuna potpora kroz tri poziva, mobilni timovi su kontaktirali gotovo 5000 ljudi, naši stručnjaci su na ispomoći u Ministarstvu i Fondu za obnovu, proveden je natječaj za privremeno stambeno zbrinjavanje, ovaj tjedan su prigovori na listu koja je formirana i to će biti zaključeno do petka, brinemo o obnovi zgrada u gradskom portfelju. U statusu prijave je 65 zgrada, a ugovoreno je za njih 58 i to je u sveukupnom iznosu od 1,5 milijardi kuna - rekao je Korlaet i dodao kako je u proračunu za iduću godinu avansirano i 160 milijuna kuna.
- To je projicirana potreba u odnosu na ukupni iznos koji mislimo da će biti potreban za obnovu privatnih zgrada - istaknuo je.
PRATITE UŽIVO:
Naglasio je i kako je u tijeku obnova učeničkog doma u Gajevoj ulici, čija vrijednost radova iznosi 20 milijuna kuna, kao i gimnazije Tituš Brezovački, što će koštati 45 milijuna kuna. Radovi na oba objekta bi trebali biti gotovi u proljeće iduće godine. Za opremanje škole je Veleposlanstvo NR Kine, dodao je, doniralo 100.000 kuna.
Završen natječaj za novu upravu ZET-a
Gradonačelnik Tomislav Tomašević istaknuo je kako je natječaj za novu Upravu ZET-a gotov.
- Imenovali smo danas novog direktora, odnosno predsjednika Uprave, Marka Bogdanovića. On je iskusni menadžer koji je u proteklih 20-ak godina upravljao vodećim hrvatskim kompanijama. U Đuri Đakoviću je bio i član Uprave i glavni izvršni direktor te i predsjednik Uprave. Radio je na poslovima restrukturiranja, spajanju unutar grupacije i bio odgovoran za strateške projekte i investicije, istraživanje i razvoj... Poslovnu karijeru je započeo u Ledu, radio je i u HŽ grupi i OMV-u, a po struci je inženjer strojarstva, ima i položen MBA - rekao je.
Na dužnost će Bogdanović stupiti krajem siječnja.
Na tvrdnje da je Bogdanović HNS-ov kadar i da je bio grobar Đure Đakovića, Tomašević je rekao kako novi šef ZET-a nije član niti jedne stranke te da po tome ne zna čiji bi to kadar bio.
- Intervjuirali smo pet kandidata i vjerujemo da je on za ovu poziciju pravi čovjek - poručio je.
Istaknuo je i kako su smijenili dosadašnjeg člana Uprave Rudu Tomića.
Martina Jurišić nova je pročelnica Ureda gradonačelnika, izvijestio je još Tomašević dodavši kako se na natječaj javilo 24 kandidata, od kojih je njih 16 ispunjavalo uvjete.
- Po struci je diplomirana pravnica sa položenim pravosudnim ispitom. Završila je stručno usavršavanje za PR menadžera, posljednje četiri godine radila je kao glasnogovornica Povjerenstva za sukob interesa, a već osam godina radi i kao pravna savjetnica u tom istom Povjerenstvu. Prije toga je pet godina bila zaposlena kao pravnica u Ministarstvu kulture, u kojem je radila, između ostalog, na području medijskog zakonodavstva - naveo je Tomašević detalje njenog životopisa.
O žičari
Na pitanje kada će se otvoriti skijalište na Sljemenu, gradonačelnik je rekao kako to ovisi o meteorološkim prilikama i pripremi staze za Svjetski skijaški kup te da ne bi trebalo biti razlika u odnosu na godine ranije, a što se tiče uporabne dozvole za žičaru podsjetio je na riječi ministra prometa Olega Butkovića da bi to moglo biti do Kupa.
- Ja se nadam da će to tako i biti. Trenutno je u procesu usklađivanje pravnog okvira, koje nije pitanje samo za žičaru nego i za neku drugu infrastrukturu, vjerujem da će to vrlo brzo biti gotovo i da će Grad dobiti osmu uporabnu dozvolu za žičaru - rekao je.
O muralu: 'Djelovat ćemo u suradnji s HEP-om'
Na pitanje o muralu Slobodanu Praljku koji je ponovno osvanuo na trafostanici u Novom Zagrebu, Tomašević je rekao kako se o tome već oglasio i sam HEP u čijem je vlasništvu trafostanica.
- Za sve murale su potrebne dozvole, HEP je vlasnik trafostanice i Grad će sukladno propisima i u koordinaciji s HEP-om djelovati. Greškom su bili uklonjeni neki murali, posebice oni posevećeni žrtvama Vukovara, Dinamu i 204. brigade, ali onaj Slobodanu Praljku nije bio greškom uklonjen. U svakom slučaju djelovat ćemo po zakonu - rekao je.
Revidiranje mjere: 'Treba prekinuti začarani krug'
Gradska skupština je prošlog tjedna izglasala odluku kojom se revidira mjera roditelj-odgojitelj. Hrvatska udruga roditelja odgojitelja (HURO) je najavila da će podnijeti tužbu protiv Grada Zagreba, ali i dići šatore ispred Poglavarstva u znak protesta. Tomašević je rekao kako tužbi još uvijek nema, ali da su one legitimna stvar.
- Pravo na prosvjed je legitimno, za postaviti šator je potrebno dobiti dozvolu, nadam se da to svi znaju. Mi smo se vodili pravnom analizom da je riječ o odluci, a ne o nikakvom stečenom pravu, da se ta novčana pomoć daje kad je Grad u mogućnosti i s obzirom na financijsko stanje Skupština je donijela odluku o smanjenju naknade. Postoji tranzicijski period, odluka stupa na snagu u svibnju. Mi smo i dalje zainteresirani vidjeti na koje sve načne možemo ublažiti bilo kakve moguće negativne posljedice, posebice za socijalno ugrožene građane - rekao je dodavši kako jednom taj začarani krug treba prekinuti.
- Govori se kako će ovo staviti pritisak na dječje vrtiće, s druge strane oni se nisu gradili, gotovo pet godina nije ništa uloženo u njih, a istovremeno je 15 puta više novca otišlo za mjeru roditelj-odgojitelj. Mi smo dužni osigurati mjesta u vrtićima, počeli smo sa zapošljavanjem trećih odgojitelja, stvorili smo u proračunu 25 milijuna kuna dodatnih sredstava za privremeni najam prostora i privremeno proširenje kapaciteta - rekao je Tomašević i poručio kako misle izgraditi 12 dječjih vrtića u iduće dvije godine.
Tomašević je komentirao i optužnicu protiv Gzima Redžepija, liječnika i prijatelja pokojnog gradonačelnika Milana Bandića kojeg se sumnjiči da je pokušao utjecati na vještaka u odluci o skrbi nad sinom Milana Popovića i pjevačice Severine.
- I dalje postoji presumpcija nevinosti, tek sada počinje cijeli postupak, nama je u interesu da se raščisti sve u vezi te situacije. Ako je itko zloupotrijebio svoj položaj ili trgovao utjecajem da bi radio pritisak na dobivanje skrbništva nad djecom u sudskim postupcima je, ne znam, teško mogu zamisliti gore stvari od toga - rekao je naglasivši da ako je itko tako nešto radio itekako treba odgovarati za to.
- Da se više nikada ne ponovi i da to više nikome ne padne na pamet - poručio je.
O obnovi
Korlaet je komentirao obnovu kulturnih institucija.
- MUO i Školu za primijenjenu umjetnost treba obnoviti, procesi se objedinjavaju. Hrvatski prirodoslovni muzej? Stvar je zapela kod odabira voditelja projekta. Pokušat ćemo, dok se ne odabere, sa gradskim kadrovima pokrenuti radove, vrlo skoro. Hvatamo rok do kraja 2023. - rekao je.
Opširno je medijske napise o krivoj procjeni šteta od potresa i lošoj raspodjeli novca, zbog čega postoji bojazan da će Hrvatska morati EU vratiti miljardu kuna, komentirao i Tomašević. Poručio je kako se novcem iz Fonda solidarnosti može financirati samo obnova javnih zgrada i to isključivo konstrukcijska obnova i ojačanje, ali ne i povratak u prvobitno stanje.
- Grad Zagreb je zajedno s državom procjenjivao štetu za aplikaciju na Fond solidarnosti. Na osnovu te prijave je novac i stigao, manji iznos od cijele štete koja je oko 80 milijardi kuna, dobili smo pet milijardi. Zagreb je dobio dio novca, raspisujemo natječaj, prijavljujemo i ugovaramo projekte. Tu su tri područja koja se na taj način financiraju - obnova škola u iznosu 1,2 milijardu kuna, taj novac je rezerviran za Zagreb, zatim nešto manji iznos, nekoliko milijuna kuna za vodoopskrbu i 800 milijuna kuna za prometnice - rekao je naglasivši kako obnova svih kulturnih ustanova ide preko Ministarstva kulture.
- Mi njima prijavljujemo projekte obnove kulturnih institucija. Ista stvar se radi i s Ministarstvom zdravstva. Taj novac je na državnoj razini. U ovih 1,2 milijardi kuna je započela sanacija preko 150 školskih objekata, to su mali iznosi, mali popravci. Krenulo se u cjelovitu obnovu 13 škola i jednog učeničkog doma, tu je i energetska obnova. Prema pravilima Fonda jedino se u tim kapitalnim projektima može financirati isključivo onaj dio konstrukcijske obnove. Razlika se mora financirati iz MPO-a ili iz proračuna - rekao je dodavši kako su Vladu informirali da od 1,2 milijardu kuna Grad može iskoristiti maksimalno 600-700 milijuna kuna, radi pravila.
- To nema veze s rokom. Da se produži i 10 godina, mi i dalje taj novac ne možemo potrošiti radi pravila jer se može isključivo financirati konstrukcijska obnova. Tražili smo realokaciju tog novca za kulturne i zdravstvene ustanove, i to bi trebalo biti u siječnju. Ista stvar je i s prometnom infrastrukturom. Ne želimo da novac propadne. Vlada može realocirati ta sredstva. U ministarstvima su ugovorili puno više projekata nego što je alocirano sredstava, baš zato da novac ne propadne. I ta realokacija će otići na državne ustanove, ali opet i na gradske kulturne institucije, zaštićene objekte, gradske i državne bolnice... Ovaj dio novca koji je spušten na Zagreb će ostati neiskorišten i zato smo tražili realokaciju - poručio je.
Problemi sa smećem
C.I.O.S. je povukao ponudu za suradnju. Na pitanje što to znači u praktičnom smislu za Zagreb, Tomašević je poručio da njihova ironična priopćenja neće komentirati.
- Zar očekujete da komentiram ironičnu ponudu koju su kasnije povukli? Ne znam što je bio okidač za novo priopćenje, ali takva ironična priopćenja nemam namjeru komentirati - rekao je.
Vezano za problem smeća u Gradu, gradonačelnik je istaknuo kako su bili problemi u kašnjenju odvoza te da je tu niz faktora koji na to utječe.
- Dio radnika je obolio od Covida, drugi dio je završio u samoizolaciji. Bilo je problema i s nabavom dijelova za vozila zato što su poremećeni lanci nabave svugdje, vidite što se događa i s tržištem automobila... U tom smislu su napravljene mjere, raspisani su i natječaji za 20 novih operativnih radnika u Čistoći. Ako treba, dodatno će se uvoditi radnike i putem agencija da se premosti ova trenutna situacija, ako treba unajmljivat će se i vozila samo da se ne ometa usluga odvoza otpada - rekao je.
USKOK-ov optuženik u Upravno vijeće Zagrebačke filharmonije?
Na pitanje kako to da je u Upravno vijeće Zagrebačke filharmonije imenovan Tedi Lušetić, USKOK-ov optuženik, protiv kojeg se u oporbi borio da ne dođe na čelo kazališta Komedija i s ostalim oporbenim gradskim zastupnicima se i izborio za ponavljanje natječaja, Tomašević je najprije naglasio kako ga nije on imenovao nego je ta odluka na Gradskoj skupštini.
- Gradska skupština odlučuje na temelju kvote, koja postoji između vladajuće većine i oporbe. Naime, oporba ima kvotu po broju zastupnika koliko članova upravnih vijeća kulturnih ustanova bira, isto tako i vladajuća većina. U tom smislu se inzistiralo da po zakonu to moraju biti kulturni djelatnici. E, sad, konkretno u ovom slučaju, vjerujem da će vladajuća većina, odnosno Klubovi zastupnika u Skupštini, vidjeti da li je to nešto što je dobro, iako se radi o odabiru oporbe, konkretno u tom slučaju Kluba Milan Bandić 365 i da li se tu može ići na nekakve izmjene pravila da netko tko ima, čini mi se, potvrđenu optužnicu, ili ako i nije potvrđena, da ne može biti član Upravnog vijeća - rekao je gradonačelnik dodavši kako će se time Skupština vjerojatno baviti.
- Ja nisam, naravno, sretan s tom okolnosti, ali kažem, radi se o sistemu kvota gdje oporba bira svoje članove, a vladajuća većina svoje. Da je ovo super situacija, naravno da nije i vjerujem da će se Skupština time baviti - dodao je.