Od početka cijepljenja do jučer, izvijestila je na konferenciji Stožera pomoćnica u Ministarstvu zdravstva Vera Katalinić Janković, potrošena je 250.551 doza cjepiva, a cijepljeno 188.831 ljudi, od čega njih 61.720 s dvije doze.

Govoreći o epidemiološkoj situaciji, ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak, istaknuo je kako se suočavamo s porastom novozaraženih. 

- Na tjednoj bazi imamo povećanje od 15,7 posto. 14-dnevna incidencija na 100.000 stanovnika je 151,9, najnižu ima Istarska županija, gdje iznosi 32,6 a najveću Dubrovačko-neretvanska s 511,5. Po tome smo četvrti u EU, bolji od nas su Finska, Njemačka i Danska - rekao je dodavši kako i dalje najvišu incidenciju u Europi ima Češka.

POGLEDAJTE VIDEO Presica Stožera

Ministar zdravstva Vili Beroš naglasio je kako je rast novozaraženih podsjetnik da epidemiji nije kraj.

- Pojava novih sojeva u trenutku može preokrenuti ovaj naš dobar i pozitivan epidemiološki status. Kako bismo očuvali ovu prednost, koju smo tri mjeseca mukotrpno stjecali, moramo kontinuirano raditi na raznim aspektima, koji uključuju i povećanje dostupnosti cjepiva i unaprjeđenja svih mjera - istaknuo je.

Naglasio je kako moguće ispitivanje ruskog cjepiva Sputnik V od strane Europske agencije za lijekove, ukoliko im Rusi dostave dokumentaciju, otvara vrata za njegovu nabavku u Hrvatskoj.

- Informacija je da je ruski proizvođač preko svog zastupnika u Njemačkoj predao nešto od dokumentacije, radi se o postupnoj ocjeni lijeka, koja ovisi o brzini dostave dokumentacije. Ukoliko se ona dostavi, proces može biti gotov brzo, unutar nekakvih mjesec dana - pojasnio je Capak.

Da interventno uvezemo cjepivo, dodao je, uvijek je opcija, ali čekat će se odgovor EMA-e.

Što se tiče cijepljenja, Beroš je istaknuo kako se do jutros putem web stranice cijepise.zdravlje.hr prijavilo više od 46.000 građana.

- Najveći interes je kod građana između 39 i 54 godine pa apeliramo i na starije da se jave za cijepljenje - rekao je ministar.

Naglasio je kako je osobna odgovornost svakog pojedinca od izuzetne važnosti. To je naglašavao i jučer, kao i dan prije kad je, podsjetimo, nekoliko tisuća ljudi bilo na sprovodu zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, a Stožer to dopustio. Beroš je očekivanja da će na posljednji ispraćaj doći ogroman broj ljudi, iako je na snazi i dalje mjera da na sprovodima ne smije biti više od 25 ljudi, pravdao ističući kako "virus nije šampion skoka u dalj" i da samo treba držati razmak. 

- Od iznimne je važnosti da u svim razinama društva, uključujući i organizatore različitih događanja, svojim primjerom pokažu da se poštuju epidemiološke mjere jer je to jedini put ka izlasku iz ove epidemije i prema vraćanju u ranije normalne životne uvjete funkcioniranja - istaknuo je danas.

Dodao je kako epidemiolozi apeliraju na praćenje simptoma i reakciju jer pojava i blažih simptoma može biti znak Covid-19 infekcije. 

- Ljudi se javljaju tek kad nekoliko članova obitelji oboli. Apeliramo na raniju reakciju - rekao je.

Sprovod Milana Bandića

Obzirom da je i sam naglasio odgovorno ponašanje kao ključno u borbi protiv pandemije, ali i da se reakcije na Bandićev sprovod ne stišavaju danima jer su se i u tom slučaju ponovno pokazali dvostruki kriteriji, novinari su upitali hoće li biti sankcija zbog kršenja mjere od 25 ljudi. 

- Organizacija sprovoda bila je u nadležnosti gradskog stožera. Ono što se vidjelo je da se tamo okupio puno veći broj ljudi nego što je propisano, a moguće je da je to bio i veći broj od onoga što su gradske vlasti očekivale. Što se tiče policijskog djela posla, događaj je prošao bez problema. Što se tiče posla koji je u nadležnosti Civilne zaštite, za to postoji procedura, nadležna inspekcija će donijeti odgovarajuće odluke. Načelno mogu reći ako se utvrdi kršenje mjera mogu izdati rješenje o prekršaju, a također i sačiniti optužni prijedlog i podnijeti ga sudu. Može biti i jedno i drugo, to je posao inspektora, koji su samostalni u svom radu. Ja mogu samo izraziti očekivanje da će posao biti gotov u najkraćem mogućem roku - rekao je načelnik Stožera Davor Božinović.

Hoće li se ukinuti mjera od 25 ljudi za sprovode kad se već ne poštuje na ispraćajima političara?

Na opasku novinarke kako su se u slučaju sprovoda "običnih smrtnika" ljudi izdvajali ako bi ih bilo više od 25 i ne bi im se dopustilo prisustvovanje, ministar Božinović je istaknuo kako je baš istražio ovih dana je li negdje bilo sprječavanja da na nekom sprovodu bude više od tog broja.

- Odgovor koji sam dobio je da takav slučaj nije nigdje zabilježen. Tako da vas molim da kad iznosite takve konstatacije, ako i imate takvo saznanje, da nam kažete jer mi nemamo. Civilna zaštita je dala podatak da nikada nisu nikoga zaustavili da dođe na sprovod. Odstupanja ima i ima ih kod svake mjere. Kad dođe do odstupanja, postavljamo se na razne načine. Pratimo situaciju. Imali smo signal epidemiologa da se ugostitelji ne drže mjera razmaka i mi smo tražili reakciju nadležnih lokalnih tijela. U tim slučajevima potičemo lokalne stožere da djeluju - rekao je dodavši kako će i dalje nastaviti na ovaj način komunikacijski ukazivati na važnost pridržavanja mjera.

- Nije svejedno ako epidemiolozi kažu ako je razmak između ljudi u ugostiteljskom objektu ili sprovodu , te mjere sve imaju svoj smisao - dodao je.

Kad nema druge, dodao je, onda je na redu sankcioniranje.

Nije li Stožer, kada je riječ o sprovodu Bandića, mogao dati primjereniju poruku od onu ministra Beroša koji je rekao da virus nije šampion skoka u dalj?

- Od početka govorimo kako je osobno ponašanje najvažnije i pri tome ćemo ostati i dalje. No, malo se ta izjava izvlači iz konteksta jer je to bio odgovor na neko drugo događanje, prethodni pogreb, na kojem sam bio za razliku od Bandićevog i svjedočio da je bio vrlo primjeren. U tom kontekstu sam govorio o virusu koji ne može preskočiti udaljenost od tri-četiri metra i zaraziti nekog. I sad vi koristite tu moju izjavu u drugom kontekstu. Svjedočimo da je bilo izrazito puno ljudi na ovom pogrebu, no odgovornost je na organizatoru. I bez obzira na okolnosti ja apeliram na odgovornosti organizatora. Možda ta izjava nije bila baš najbolja u tom trenutku, ali je bila odgovor na jedno drugo događanje, koje je bilo primjereno - odgovorio je Beroš.

Na pitanje da se ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković navodno cijepila u Hrvatskoj, članovi stožera istaknuli su kako za to ne znaju.

- Nemam tu informaciju. Ako je naš državljanin, ta opcija postoji, ali ako nije, onda to ne dolazi u obzir. No, ja o tome ništa ne znam - rekao je Beroš.

Kontrola spontanih javnih okupljanja

Zagrebački gradski stožer, dodao je Božinović, zatražio je donošenje posebnih mjera, među koje spada i kontrola spontanih masovnih okupljanja, posebno onih ispred Hrvatskog narodnog kazališta ili na Jarunu.

- U tom segmentu surađuju i Civilna zaštita, komunalna služba i policija. Oni će razgovarati o metodologiji i taktici djelovanja, a to nije stvar koja se baš najavljuje prije nego se nešto dogodi. U svakom slučaju je da je poruka da bi ljudi od tih neformalnih druženja, koja su prepoznata kao jedan oblik širenja virusa trebali odustati, posebno sad kad postoji mogućnost da se sjedne na terase kafića - rekao je Božinović.

Nova pravila za karantenu i cijepljene

HZJZ je objavio i nove preporuke za samoizolaciju i cijepljene s obje doze. Pa tako cijepljeni s dvije doze, za koje je ono, dakle, završeno neće morati u samoizolaciju u slučaju kontakta s pozitivnom osobom i to 14 dana od cijepljenja pa naredna tri mjeseca. Izuzetak je jedino u slučaju sumnje kontakta s južnoafričkim sojem. Oni će morati i nakon cijepljenja u karantenu. Prema tome se cijepljeni izjednačavaju s onima koji su preboljeli prirodnim putem virus pa tri mjeseca od prebolijevanja ne moraju u samoizolaciju. 

No, obzirom na pojavu novih sojeva, samoizolacija se produžuje s 10 na 14 dana. Ali samo za one za koje se sumnja da su bili u kontaktu s britanskim, brazilskim ili južnoafričkim sojem. Capak je istaknuo kako se razvijaju PCR testovi koji bi detektirali i nove sojeve, a ne samo pozitivitet na infekciju, što bi ubrzalo detekciju novih sojeva, za koje se sad sekvenciranjem potvrda čeka nekoliko tjedana.

Izolacija oboljelih ostaje na 10 dana jer se smatra da nakon 10. dana osoba više nije zarazna. Ali u malom slučaju postoji opasnost da osoba u samoizolaciji razvije simptome nakon 10. dana pa se ta mjera ipak produžuje.

Što se tiče hrvatskog soja, Capak je istaknuo kako nema potvrde da je utvrđen.

- Nemamo informacija o tome niti postoji hrvatski soj - rekao je.

Hoćemo li zbog duga prema veledrogerijama više plaćati zdravstvo?

Na pitanje ima li pomaka što se tiče dugovanja prema veledrogerijama, ministar Beroš je istaknuo kako ima. 

- Ta priča je stara nekoliko desetljeća i naravno da razmišljamo stalno kako je riješiti u smislu održivosti i adekvatnog funkcioniranja i financijskog okvira. Sljedeći tjedan ponovno počinju razgovori nakon konzultacija u Vladi s predstavnicima veledrogerija. Vjerujem da ćemo naći rješenje i tog problema - rekao je Beroš.

Hoće li građani zbog te situacije morati više izdvajati za zdravstvo, obzirom da je i ministar neki dan spomenuo kako se taj problem akumulira zbog malog izdvajanja, a za koji se dobivaju prevelike zdravstvene usluge? U Njemačkoj, primjerice, izdvajaju i manje od nas.

- Kada govorimo o financiranju zdravstvenog sustava, uvijek je potrebno sagledavati prihodovnu i rashodovnu komponentu. Jedan od načina povećanja financijskog statusa u zdravstvu je apsolutno je i povećanje izdvajanja za zdravstvo. No, nismo rekli da je to nama primjereni pravac kretanja - istaknuo je Beroš. 

Govoreći o tom izdvajanu za zdravstvo i usporedbu s Njemačkom, pojasnio je kako je prema metodologiji Eurostata to primjerenije izražavati u apsolutnim iznosima, u ukupnoj vrijednosti, a ne u relativnoj. 

- Relativni način doprinosi upravo relativiziranju problematike. Prispodobit ću to na primjeru Njemačke, gdje je prosječni dohodak veći otprilike oko tri puta nego prosječni dohodak u RH. Iako su izdvajanja u relativnom opsegu u Njemačkoj za građane manja otprilike 14,5 posto, u apsolutnom iznosu ona su do tri ili četiri puta veća u odnosu na građane Hrvatske, a cijena određenih aparata i lijekova najčešće je identična. Prema tome, u Hrvatskoj primjenjujemo preporučenu Eurostatovu metodu, a to je ukupan apsolutni iznos izdvajanja za zdravstveni sustav - istaknuo je.

Istraga o prekorednom cijepljenju

Što se tiče cijepljenja preko reda, Ministarstvo zdravstva prije dva dana je priopćilo kako je zdravstvena inspekcija utvrdila odstupanja od plana cijepljenja u dubrovačkoj bolnici, gdje je ravnatelj cijepio članove svoje obitelji, ali i niz drugih ljudi, što su mediji otkrili, i da su predmet uputili Hrvatskoj liječničkoj komori na postupanje. Iz HLK su, pak, poručili kako još ništa od Ministarstva nisu dobili, ali ujedno i naglasili da je upravo Ministarstvo zdravstva ključna institucija za utvrđivanje nepravilnosti i sankcije. Na pitanje zašto prebacuje lopticu na HLK i hoće li uopće biti kakvih sankcija u tom slučaju, obzirom da jesu utvrđena odstupanja, ministar Beroš je istaknuo kako se ne radi o prebacivanju odgovornosti s Ministarstva. Naime, dodao je, zdravstvena inspekcija nije utvrdila stručne propuste nego moralne i etičke pa je zato uputila predmet liječničkoj komori na postupanje.

- Zdravstvena inspekcija, kao neovisno i samostalno tijelo, donijelo je određeno svoje mišljenje te prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i ovlastima zdravstvene inspekcije procijenilo da je onaj element koji je nađen kao element odstupanja u provođenju plana cijepljenja upravo više moralno i etički i zato je uputilo HLK-u na daljnje postupanje taj predmet - rekao je dodavši kako HLK još ni nije mogla reagirati na taj predmet jer joj je tek poslan prije dva dana. 

- Vjerujem da će sukladno zakonu i reagirati. Nije riječ o prebacivanju odgovornosti nego o ocjeni samostalne i neovisne zdravstvene inspekcije da nije došlo do većih stručnih propusta nego moguće moralnih i etičkih - rekao je. 

Povjerenstvo osnovano u Ministarstvu zdravstva, dodao je, analizira dalje i ostalu dokumentaciju iz ostalih zdravstvenih institucija.

- Vjerujem da ćemo sljedeći tjedan imati nekakvo očitovanje pa ćemo, sukladno tome, postupati i dalje - rekao je.

Sve više lažnih PCR testova

- Do danas smo zabilježili 459 slučajeva lažnih PCR testova na graničnim prijelazima. Najviše ih ima na području Vukovarsko-srijemske županije, Brodsko-posavske, Dubrovačko-neretvanske, Sisačko-moslavačke, ali i Splitsko-dalmatinske županije. U slučaju sumnje u vrstu testa i radi li se o PCR testu, policija kontaktira epidemiologe. U slučaju potvrde da je lažni test, policija provodi krim istraživanje protiv osobe koja ima takav test i podnosi se kaznena prijava. Kazna zatvora može biti do tri godine - objasnio je Božinović.