Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u ožujku provodi nacionalne ispite među učenicima četvrtih i osmih razreda osnovnih škola. Četvrti razredi ispite iz tri predmeta pišu ovaj tjedan, a osmi iduća dva tjedna pisat će ispite iz devet predmeta.
Prosvjetni sindikat Preporod u utorak je objavio oštro priopćenje o ispitima koji se provode treću godinu i imaju za cilj objektivno procijeniti razine postignuća učenika na nacionalnoj razini. Odnosno, provjeriti koliko djeca znaju kad završavaju razrednu nastavu, odnosno osnovnoškolsko obrazovanje.
'Što je s gradivom?'
Stipić je upozorio i na činjenicu da je ovo drugo polugodište, prilično važno za, primjerice, osmaše koji se pripremaju za upis srednje, isprekidano brojnim praznicima, a onda i nacionalnim ispitima.
"Koliko zbog njih nastavnih sati neće biti održano, koliko će gradiva ostati površno obrađeno ili nedovoljno utvrđeno, koliko će vremena za ispitivanje manjkati?!", navodi dalje Stipić te posebno ističe nepravdu prema učiteljicama i nastavnicima u školama koji "nisu plaćeni za dežuranje na ispitima", za razliku od svih ostalih uključenih u provedbu.
'Iznosite neistine'
Ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović nije mu ostao dužan. Javnim priopćenjem poručio je Stipiću i Preporodu kako iznose "neistine i tendenciozne zaključke koji ničim nisu potkrijepljeni".
"Prije svega ispiti nisu počeli jučer (Priopćenje od 6. ožujka), nego 4. ožujka što je već mjesecima poznato svim školama i hrvatskoj javnosti, ali ne i potpisniku Priopćenja. Ako potpisnik Priopćenja do sada nije shvatio, citiram, "smisao akcije“ provedbe nacionalnih ispita, ponovit ću već niz puta ranije rečeno. Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja nije imala standardizirano vanjsko vrednovanje učeničkih postignuća na kraju završnog ciklusa osnovnoškolskog obrazovanja (četvrti i osmi razred). Ispiti će poslužiti učenicima i roditeljima da temeljem standardiziranog ispita, koji je vrednovan od neutralnog i objektivnog ocjenjivača, usporede svoje rezultate u odnosu na prosjek škola ili u odnosu na nacionalni prosjek. Također, škole će moći vidjeti gdje se nalaze u odnosu na prosjek osnivača ili prosjek države. Nijedna ozbiljna promjena u obrazovanju ne bi se smjela donositi bez snimke stanja, a osobito kad je u pitanju promjena predmetnih kurikula", navodi Filipović.
'Učenici nisu pokazali nikakav otpor'
Filipović napominje kako nema ništa protiv kritike i sindikalnog aktivizma, ali ne kad on služi tome da netko dobije prostor u javnosti.
"Nije korektno svjesno iznositi neistine pa tvrditi da „nacionalni ispiti učenike nepotrebno plaše“, a roditelje bezrazložno „brine“ iako je Centar od početka poručivao učenicima, njihovim roditeljima i učiteljima da se za ispite ne treba posebno pripremati jer želimo dobiti realnu sliku učeničkih postignuća i trajno stečenih znanja na kraju obrazovnog ciklusa. Od navedenog sindikata puno su zreliji desetogodišnji učenici koji su u javnosti rekli da im ispit nije bio stresan i da ničim nisu pokazali otpor prema ispitu", nadalje piše.
Filipović zaključuje i kako je "dirljiva je briga za ravnatelje škola potpisnika Priopćenja o kojima u svim godinama sindikalnog djelovanja nikad ništa nije lijepo rekao, naprotiv". Ravnatelj NCVVO-a zahvalio je svim ravnateljima, učiteljima i nastavnicima na trudu u provedbi ispita.
Prosječni rezultati
Inače, dosad provedeni nacionalni ispiti redom su pokazali kako učenici imaju prosječna postignuća i znanja u svim predmetima. Gledajući prosjeke ocjena, u Hrvatskoj više od 50 posto učenika prolazi odličnim, a vrlo je visok postotak i čistih odlikaša u osnovnoj školi. No već u prvim razredima srednjih škola te ocjene postaju bliže onome što pokazuju i nacionalni ispiti.