Premijer Andrej Plenković je na sjednici Vlade u svom uvodnom govoru poručio da se ukida porez na nekretnine.  U materijalima sa sjednice vidi se kako od poreza nije ostalo ni 'p': Ne samo da je odgođena primjena, nego je pobrisan i svaki njegov spomen u desecima članaka. U obrazloženjima se, također, niti jednom ne spominje mogućnost povratka poreza na nekretnine bilo kada, a Vlada se požalila i da stručna javnost i građani nisu shvatili njihovu dobru namjeru, zamjenu tri davanja jednim i značajno pojednostavljenje administrativne procedure.

- Dogovorili smo na užem kabinetu da ćemo radi jasnoće i uklanjanja svih nedoumica predložiti izmjenu Zakona o lokalnim porezima čime ćemo van upotrebe staviti porez na nekretnine - istaknuo je Plenković.

Vlada je nakon premijerovog uvodnog govora usvojila Zakon o lokalnim porezima čime se ukida uvođenje poreza na nekretnine.

Ministar financija Zdravko Marić je istaknuo kako su zaključili da ne bi bili kadri u potpunosti eliminirati percepciju da je riječ o novom porezu. 

- Naš cilj je pojednostaviti poreznu politiku. Kroz tri nameta koji se integriraju u jedan, doći će do pojednostavljivanja administracije te će se pojačati prihodna stana lokalnih proračuna. Ova Vlada suštinski jasno daje stav da je za porezno i administrativno rasterećenje poduzetnika i građana - istaknuo je Marić.

Modifikacija i osvježenje za provedbu obrazovne reforme

Plenković se dotakao i reforme obrazovanja. Poručio je kako će u dogovoru s koalicijskim partnerom HNS-om pristupiti modifikaciji i osvježenju Posebnog stručnog povjerenstva i Ekspertne radne skupine za provedbu obrazovne reforme.

- Ovim putem želim se zahvaliti PSP-u, Dijani Vican i svim članovima koje je imalo zadaću dovršiti Akcijski plan za provedbu obrazovne reforme i to su učinili. Ono što sad očekujemo je da taj dokument krene u daljnju proceduru. Obzirom da su se promijenile okolnosti, pristupit ćemo modifikaciji i osvježenju PSP-a i ERS-a čime ćemo napraviti jedan korak koji će otkloniti sve medijske zlonamjerne špekulacije - poručio je Plenković.

POGLEDAJTE VIDEO:

Premijer o poplavama: 'Dobro je što nije bilo žrtava'

Plenković se osvrnuo  i na poplavu koja je pogodila Zadarsku županiju. 

- Veliki broj šteta je nastao, a posebno želim zahvaliti hrvatskoj vojsci. Siguran sam da će, nakon što i zadarski župan Longin proglasi elementarnu nepogodu, biti potrebno pomoći Zadarskoj županiji, gradovima i općinama koji su pogođeni. Očekujem promptnu reakciju Hrvatskih cesta i Hrvatskih voda da se maksimalno pomogne Zadru i Zadarskoj županiji. Izražavamo suosjećanje sa svim građanima  - rekao je Plenković.

'Slovenija je susjedna država s kojom moramo imati najmanje problema'

Komentirao je i odnose sa Slovenijom te poručio kako je tim povodom pozvao predstavnike svih parlamentarnih stranaka danas u 13 sati na sastanak u Vladu.  

- Cilj sastanka je predstaviti širi kontekst otvorenih pitanja sa Slovenijom. Granično pitanje je za nas stvar bilateralnih dogovora. Želimo u dijalogu sa Slovenijom u duhu dobrosusjedskih odnosa pronaći rješenja koja će biti na tragu izrazito mudre, stabilne i pouzdane politike koju smo vodili proteklih mjeseci. Podsjećam, na moj dogovor s Cerarom o primjeni strožeg Schengenskog pravilnika. Očekujem smirene razgovore. Slovenija je susjedna država s kojom moramo imati najmanje problema i najviše bliskosti - poručio je.

Najavio je i da će idući tjedan sjednica Vlade biti u petak u 14 sati, a ne u četvrtak.

'Riješili smo pitanje spomen ploče HOS-a u Jasenovcu'

Komentirao je i premještanje HOS-ove ploče iz Jasenovca u Novsku, a osudio provokaciju marginalnih stranaka paljenjem tjednika Novosti.  

- Riješili smo problem u dogovoru s udrugama. Danas ćemo održati sjednicu Vijeća za suočavanje s prošlošću i danas će biti raspravljen jedan dokument, a zadaća je Vijeća da što skorije formulira preporuke za kvalitetno zakonsko reguliranje pitanja simbola totalitarnih sustava kako bismo dugoročno riješili neujednačenu praksu uporabe tih simbola. Pozdrav je za nas neprihvatljiv i to sam vrlo jasno rekao prošli tjedan. Prva smo Vlada koja će se konkretno suočiti s ovim problemom s ciljem da zatvorimo ideološke podjele - kazao je Plenković.  

Premijer o Kelemincu: Takvo ponašanje nećemo tolerirati

- Postoje i provokatori koji te teme koriste kako bi unijeli razdor u javnosti. Tu mislim na neke marginalne stranke koje su palile Novosti. Takva ponašanja su neprihvatljiva i mi ih osuđujemo. Takvu vrstu ponašanja nećemo tolerirati - poručio je Plenković.

Jedan od najboljih financijskih rezultata u zadnjih 17 godina

Ministar financija Zdravko Marić predstavio je izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske te primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2017. godine.

Istaknuo je da je kreditni rejting stabiliziran te da su i financijska tržišta prepoznali pozitivne rezultate.  

- Očekujemo da ćemo ovu godinu završiti i bolje od originalnog rezultata koji smo planirali. Rezultati porezne reforme su itekako vidljivi. Nakon dugo vremena zabilježena je inflacija od 1,6 posto. Raste i trgovina na malo i industrijska proizvodnja - rekao je Marić dodavši da se do kraja godine očekuje dodatno smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u.

Plenković je istaknuo da je u prvom polugodištu ostvaren proračunski višak te da je to jedan od najboljih rezultata u posljednjih 17 godina. 

Marić: Suficit opće države u prvom polugodištu 35 milijuna kuna

Ministar financija Zdravko Marić kazao je u četvrtak na sjednici Vlade kako deficit proračuna za prvih šest mjeseci ove godine iznosi 1,6 milijardi kuna ili 0,4 posto projiciranog BDP-a, dok je na razini opće države, kada se proračunu dodaju i rezultati izvanproračunskih korisnika i jedinica lokalne samouprave, ostvaren najbolji rezultat unazad 15-ak godina - suficit od 35 milijuna kuna.

Podsjećajući da je i lanjski deficit proračuna za prvo polugodište bio nizak, a što se često pripisivalo činjenici da je dobar dio tog razdoblja na snazi bilo privremeno financiranje, Marić je naglasio da je u odnosu na to razdoblje u prvih šest mjeseci ove godine ostvareni deficit manji za 800 milijuna kuna.

Ti su rezultati, istaknuo je, snažna poruka kako se vode javne financije, koju je prepoznala i međunarodna zajednica te je Hrvatska po prvi put od 2007. godine dobila ocjenu stabilizacije kreditnog rejtinga. Prepoznala su to i financijska tržišta i u prvom je polugodištu država izdala dvije obveznice - jednu međunarodnu desetogodišnju uz najniži trošak te jednu na domaćem tržištu, također uz najniži trošak i najdulju ročnost, od 15 godina.