Veliko mi je zadovoljstvo da sam danas s vama na Danu planeta Zemlje. Igrali smo u Vladi "Klimatski kolaž", mogu reći da su ministri bili dosta dobri, mnogi su znali dosta toga, najviše ministar Ćorić, ali on se igrao prije nas pa je bio pametniji od drugih, rekao je kroz smijeh premijer Andrej Plenković studentima Fakulteta političkih znanosti na kojem se povodom Dana planeta Zemlje organizirala u partnerstvu s udrugom Tatavaka i Veleposlanstvom Republike Francuske konferencija o klimatskim promjenama u obrazovnom sustavu.
Osvrnuo se na 77. godišnjicu proboja logoraša iz logora Jasenovac obzirom da je od tamo upravo bio stigao.
'Moramo se posvećivati povijesti, ali i voditi korak s budućnošću'
- 77 godina kasnije moramo se posvećivati povijesti, stavljati stvari na pravo mjesto, ali i voditi korak s budućnošću i temama koje su najvažnije za vas. Dan planeta Zemlje prilika je da kažemo o okolnostima s kojima se svijet suočava, nizom ozbiljnih i paralelnih kriza, od pandemije, najveće krize u zadnjih 100 godina koja još uvijek traje i koja je puno toga razotkrila, kao što je nedostatak informiranosti i obrazovanja, do ove velike krize, strašne i brutalne agresije Rusije na Ukrajinu, koja je poništila sve temelje međunarodnog prava i početak trećeg desetljeća 21. stoljeća učinila nestvarnim - istaknuo je.
Kriza klimatskih promjena se ubrzava i više nije daleka budućnost, dodao je.
- I vaša generacija tu temu vidi kao temu broj jedan. Razina mora diže se za centimetar svake tri godine i taj se trend sada sve više ubrzava, što je rastuća prijetnja za brojne obalne gradove, pa i na Jadranu. Posljedice klimatskih promjena u narednim desetljećima bi mogle uzrokovati mnogo veće poremećaje i potpuno promijeniti život na zemlji ako se u narednim godinama na svjetskoj razini ne ubrza zelena tranzicija - naglasio je premijer.
A to prije svega znači, dodao je, smanjenje emisija stakleničkih plinova, izlazak iz fosilnih goriva, veću održivost i manju energetsku potrošnju u prometu, zgradarstvu, poljoprivredi te industriji te sve veće oslanjanje na obnovljive izvore energije.
'Ne smijemo se dovesti u situaciju da o energetskoj temi budemo ucjenjivi od strane nedemokratskih režima'
Uz klimatske promjene, geopolitički kontekst ruske agresije na Ukrajinu i ovisnost Europe o ruskom ugljenu, nafti i plinu dodatni su razlozi za što bržu tranziciju na obnovljive i dekarbonizirane izvore energije kako bi Europa bila energetski neovisna, naglasio je premijer.
- I da ne bude ucjenjiva od nedemokratskih režima koji energiju koriste kao oružje - dodao je. U tom pogledu je Hrvatska bogata prirodnim resursima koje treba očuvati i koristiti na održiv način, kako bi osigurala svoj dugoročni razvoj, na dobrobit budućih generacija i planeta Zemlje. Imamo i najveće potencijale u Europi kada je riječ o geotermalnoj energiji, koju trebamo bolje iskoristiti - istaknuo je.
Poručio je ovim studentima da će upravo oni najviše osjetiti klimatske promjene kada dođu u njegove godine.
- Hrvatska je pod vodstvom moje Vlade u prvi plan stavila i pitanje zelene tranzicije kao najvećeg izazova ovog stoljeća. Samo ime ministarstva u Vladi od 2020. godine, ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, odražava usmjerenje naše Vlade da se pomiri gospodarske i okolišne ciljeve. Time želimo gospodarstvu omogućiti kvalitetniji i održiviji rast, građanima osigurati čišću i dostupniju energiju, a novim naraštajima, djeci i mladima, ostaviti očuvani okoliš i prirodne resurse - naveo je dodavši još kako je Vlada u proteklih pet godina pokrenula proces energetske i ekološke tranzicije Hrvatske, usvojila Strategiju energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050., kao i Strategiju niskougljičnog razvoja do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu te Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine.
'Razmatramo povećanje kapaciteta LNG-a na Krku'
- Prva smo Vlada koja je donijela Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070., a koja precizno definira ranjivosti i potrebe sektora koji su ugroženi klimatskim promjenama. Hrvatska će do 2030. smanjiti emisije CO2 za 45 posto, a cilj nam je prestati koristiti ugljen do 2033. godine, možda i ranije, kao i postići stopu od 29 posto obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji u čemu ćemo iskoristiti vlastite potencijale energije, vjetra i sunca, bioplina, biogoriva, geotermalne energije i energije iskorištenih vodnih snaga - rekao je premijer te naglasio kako je Hrvatska među prvima zabranila korištenje jednokratne plastike.
- Svjesni daljnjih geopolitičkih nesigurnosti, koji proizlaze iz energetske krize, usmjereni smo i na postizanje veće razine samodostatnosti u proizvodnji hrane i energije. U tom pogledu važnu ulogu ima i terminal za ukapljeni plin na Krku, a već sada razmatramo i njegovo povećanje kako ne bi bio samo faktor energetske sigurnosti za Hrvatsku već i za druge srednjoeuropske zemlje - naglasio je dodavši kako Hrvatska u kontekstu manje ovisnosti o ruskom plinu na putu niskougljičnog razvoja vidi i važnu ulogu nuklearne energije iz koje danas proizvodi 15 posto svoje struje.
Od svoje ukupne godišnje potrošnje plina, naveo je, Hrvatska danas 21 posto namiruje iz domaće proizvodnje, 22 posto uvozi iz Rusije, a 57 posto uvozi preko LNG-terminala na Krku.
'Očekujem da vi, kao generacija koja o ovome zna puno, brinete u kakvom ćete ekosustavu živjeti'
- Pitanja klimatskih promjena i s njima povezana pitanja energetske tranzicije vrlo su složena i zahtijevaju dobro razumijevanje, pogotovo kod vas mladih. Upravo zato je važno da se ta pitanja ugrade u obrazovni sustav, što je ova Vlada i pokrenula uvođenjem posebne međupredmetne teme "Održiv razvoj" u osnovne i srednje škole. Kroz reforme koje smo pokrenuli u sustavu znanosti i obrazovanja cilj nam je da vas mlade opremimo za izazove budućnosti pa i glede klimatskih promjena kako biste mogli dati svoj kvalitetni i inovativni doprinos u toj globalnoj borbi. Očekujem da vi, kao generacija koja o ovome zna puno, brinete u kakvom ćete ekosustavu živjeti - poručio je.
Studenti su premijeru mogli postavljati i pitanja, a jedno od njih bilo je na koji način on osobno pridonosi smanjenju krize klimatskih promjena.
- Nastojim paziti, gledam na energetsku učinkovitost i u kući i Vladi. Evo, cijeli proces obnove nakon potresa vodimo kroz dva procesa - konstrukcijski i energetsku učinkovitost - rekao je.
Drugo pitanje bilo je i može li Vlada na klimatske promjene utjecati na način da ministri na posao dolaze biciklima ili vlakom, čime bi se smanjilo i opterećenje na Državni proračun.
- Sad baš vlakom - nasmijao se premijer pa istaknuo kako se resorni ministar Tomislav Ćorić vozi u električnom automobilu.
- Ali ne vjerujem u tu simboličnu teatralnu varijantu - poručio je Plenković.
Prema istraživanjima, naglasila je jedna studentica, zeleni nasadi u urbanim sredinama utječu na temperaturu u tim gradovima, a mi umjesto toga imamo betonizaciju, posebno u obalnim gradovima. Pa ga je upitala što država misli učiniti po tom pitanju.
- Tu su jako bitne lokalne jedinice, one donose svoje GUP-ove, daju dozvole i omogućavaju da nam pitoreskna mediteranska mjesta budu preizgrađena. Država daje generalni okvir, mi smo tu drugi stupanj - odgovorio je Plenković.
Plenković kroz smijeh: 'Lijepo je čuti da je Hrvatska nekome učitelj i uzor'
Na pitanje dopiru li do njega i Vlade poruke s klimatskih marševa, koje je diljem svijeta pokrenula mlada aktivistica za zaštitu okoliša Greta Thunberg, premijer je poručio da dopiru.
- Greta je superstar, više gledaju nju nego mene ili druge lidere i većih zemalja. Pritisak je tu, ona progovara u ime generacije koja ne želi da se dogodi sve ovo o čemu govorimo da bi se moglo dogoditi. Zato je tu važna participacija svih nas - rekao je.
Obzirom da je poručio da Vlada podržava izgradnju drugog bloka elektrane Krško u Sloveniji, studenti su ga upitali za zbrinjavanje nuklearnog otpada. Premijer je izrazio stav da je to za njega predimenzionirana tema.
Posebno ga je obradovalo pitanje studentice koja je na FPZ-u na razmjeni iz Crne Gore, a koja ga je upitala što bi preporučio Crnoj Gori na europskom putu i zatvaranju poglavlja 27 koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene uz opasku da Crna Gora usvaja praksu Hrvatske te da smo im mi najbolji učitelj.
- Drago mi je da ste tu na razmjeni, a lijepo je čuti da je Hrvatska nekome učitelj i uzor. Ovdje kad čitate medije izgleda da je sve strašno - rekao je premijer kroz smijeh istaknuvši kako je Crna Gora na dobrom putu te da je Hrvatska za njihov europski put.
- Ali daleko da su svi za - dodao je.