Temeljito smo analizirali financijsku situaciju i bilo je jasno da je potrebno pronaći rješenja koja su možda i malo van uobičajenih kako bismo pomogli brojnim zaposlenicima u državnim i javnim službama. Kroz dijalog smo odlučili u idućim danima dogovoriti memorandum o razumijevanju čiji će rezultat biti donošenje odluke Vlade o isplati privremenog dodatka na plaće za službenike i namještenike u državnim i javnim službama. A to treba staviti i u kontekst izrade novog Zakona o plaćama javnih i državnih zaposlenika, najavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon sastanak s predstavnicima sindikata javnih i državnih službi.
Novi Zakon na kojem Vlada radi, naglasio je, predstavlja ogroman reformski zahvat. U idućih nekoliko dana bit će poslan u javno savjetovanje, a cilj je da stupi na snagu 1. siječnja 2024., a donijet će se i dvije Uredbe - jedna kojom će se regulirati plaće u javnoj, a druga u državnoj službi.
POGLEDAJTE VIDEO:
Plenković: Plaće će rasti za 219.000 službenika, svi će dobiti jednaki regres
Istaknuo je da se radi o velikom reformskom zahvatu koji će kroz nekoliko dana krenuti u proces javnog savjetovanja.
- Zaključili smo da se trebamo voditi onom latinskom uzrečicom : "više daje tko brzo daje," a ovo nije davanje nego dogovor i odlučili smo na ovaj način obuhvatiti čak 219.000 službenika u javnim i državnim službama. I to tako da bi plaća porasla za 100 eura neto onima koji imaju najmanje plaće. To su ljudi s koeficijentima 0,631-1,00. 80 eura bi rasla plaća onima s koeficijentima 1,111 do 1,523, a za 60 eura onima s koeficijentom 1,530 do 1,867 - dodao je.
Najavio je da bi se odluka primjenjivala već za plaću u lipnju, a bila bi isplaćena u srpnju.
- Dakle, netko tko danas ima plaću na temelju najnižeg koeficijenta porasla bi mu plaća za 18-19 posto. To je značajno povećanje i još jednom potvrđuje našu zajedničku želju da posebno pomognemo onima koji imaju najniža primanja - naglasio je.
Ovim povećanjem plaća će biti obuhvaćeni i pravosudni službenici, naglasio je. Podsjetimo, oni su krenuli u štrajk.
- Smatram da smo ovim dogovorom napravili veliki korak naprijed na tragu šestomjesečnog trenda smanjivanja inflacije - dodao je.
Premijer je dodao kako će se za veće plaće izdvajati 430 milijuna eura godišnje. Oko 100.000 je onih s najnižim koeficijentima kojima će rasti plaća 100 eura, poručio je.
- Ovo je privremena odluka s trajnim efektom jer će biti ugrađena u buduće plaće temeljem Zakona o plaćama - dodao je.
Osvrnuo se i na odluku Ustavnog suda koji im je "srušio" odredbu u novom Zakonu o radu kojom se dijele članovi i nečlanovi sindikata i kojom bi članovi dobili veći regres.
- Razgovarali smo i o pitanja regresa. Sjećate se da smo ga s 232 eura podigli na 300 za članove sindikata i na 250 za sve ostale. Ustavni sud ne slaže se s razlikom u plaćanja između članova sindikata i ostalih pa smo dogovorili, gospođa Šprem je to predložila, a Vlada prihvatila, da se regres od 300 eura primjenjuje na sve - rekao je Plenković.
Šprem: Odluka Ustavnog suda za nas sindikate je skandalozna i neprihvatljiva
Predsjednica sindikata učitelja Sanja Šprem istaknula je kako su premijera upoznali sa svim zahtjevima i problemima pojedinačnih sindikata, i to na njegov zahtjev, te podsjetila da su dva najveća sindikata u obrazovanju prije nekoliko tjedana istaknuli svoj zahtjev za rastom plaća od 10 posto.
- Premijer je uvidio da je potrebno iznaći jedinstveno rješenje za sve zaposlenike. Ovo je najsindikalniji pristup do sada u dogovorima s Vladom. Svi naši zahtjevi za rastom plaća za sve zaposlene je zadovoljen, s time da se najviše vodilo računa upravo o onima s najmanjim primanjima. Spremačice, domari, kuhari, oni sa srednjom stručnom spremom, plaća će im rasti 18 do 20 posto ovom odlukom Vlade - rekla je.
S time su, dakle, zadovoljni, ali ne i odlukom Ustavnog suda o regresu.
- Za nas sindikate je skandalozna i neprihvatljiva. Nakon 20 godina trpljenja nepravde u odnosima članovi i nečlanovi sindikata, moramo iznaći model da se to pitanje regulira. Sindikati ne odustaju od razlikovanja člana i nečlana - rekla je.
Smatra da razloga za štrajk nema obzirom na današnji dogovor.
Na opasku novinara kako ovo izgleda kao da su ili izbori ili da se Vlada prepala štrajka ili zapravo stvarno ima novaca u proračunu, premijer je istaknuo kako nije ni jedno ni drugo ni treće.
- Izbori nisu, uplašili se sigurno nismo, a što se tiče novaca, mislim da ipak svi, koliko god bili kritični, moramo pogledati realnosti, a one su da je država danas unatoč svim krizama našla načine da ih riješi. Postoji visoki stupanj razumijevanja za ono što radimo i kontinuitet naših dogovora. Uglavnom, niti su izbori, niti strah, a financijski smo - kako kaže u Kiklopu - dovoljno jaki da prebacimo frontu Mađarskoj - istaknuo je.
Razgovori o osnovici, dodao je, idu dalje.
- Ovog puta, prvi puta, nismo čuli da novaca nema. Na jesen imamo nastavak pregovora o osnovici - poručila je Šprem.