To je to što me zanima!

Prema Eurostatu: Hrvatska među zemljama EU s najvećim padom industrijske proizvodnje

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU porasla je u prosincu 2023. godine, prema sezonski prilagođenim podacima, za 2,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda
Vidi originalni članak

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU porasla je u prosincu, a Hrvatska je uz Sloveniju bilježila najveći pad, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU porasla je u prosincu 2023. godine, prema sezonski prilagođenim podacima, za 2,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda. 

U studenom je porasla za 0,4 posto u eurozoni i za 0,5 posto na razini Unije, prema revidiranim podacima. Prve procjene pokazivale su pad proizvodnje u eurozoni za 0,3 posto i za 0,2 posto u EU.

ISTRAŽIVANJE O TEKSTILNOJ INDUSTRIJI Od jedne prodane košulje 15 posto novca ode na marketing, a krojačima tek 1,8 posto...

Najviše je na oba područja skočila proizvodnja kapitalnih proizvoda, i to za 20,5 posto u eurozoni i za 18 posto u EU.

Sa velikim odmakom slijede trajni proizvodi za široku potrošnju, čija je proizvodnja u eurozoni porasla za 0,5 posto. Blizu su i proizvodnja energije i netrajnih proizvoda za široku potrošnju, s rastom od 0,3 odnosno za 0,2 posto.

Slična kretanja zabilježena su i na razini EU-a u cjelini, gdje je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla za 0,6 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju i energije za po 0,4 posto.

Na oba područja smanjena je samo proizvodnja intermedijarnih proizvoda, za 1,2 posto u eurozoni i za 0,7 posto u Uniji u odnosu na studeni.

KAKO JE NASTALA 'AGROPROTEINKA' Kratka povijest ‘Sljemena’: Od svega je ostala samo Grlićeva firma za zbrinjavanje lešina

Irska s najvećim rastom

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u prosincu na mjesečnoj razini skočila industrijska proizvodnja u Irskoj, za 23,5 posto. Sa znatnim odmakom slijede Nizozemska i Danska s rastom od 6,6 odnosno 5,6 posto.

Najviše je na kraju godine pala proizvodnja u Sloveniji, za 7,4 posto u odnosu na studeni.

Slijedi Hrvatska s padom industrijske proizvodnja u prosincu za 4,3 posto u odnosu na studeni, kada je prema revidiranom podatku bila uvećana za dva posto. Prva procjena za studeni bila je pokazivala rast od 2,6 posto u odnosu na listopad.

U skupini je i Finska gdje se proizvodnja smanjila za 2,6 posto u odnosu na studeni, navodi Eurostat.

Eurostat nije raspolagao jedino podacima za Cipar i Rumunjsku.

Stabilizacija

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u eurozoni i EU porasla u prosincu za 1,2 posto, pokazuju podaci Eurostata.

U studenom smanjila se za 5,4 posto u eurozoni i za 4,6 posto u Uniji, prema revidiranom podatku, blaže no što je pokazivala prva procjena.

Na godišnjoj je razini na oba područja porasla samo proizvodnja kapitalnih proizvoda, za 9,4 posto u eurozoni i za 8,6 posto u EU.

Najviše se pak smanjila proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 5,4 posto u eurozoni i za 6,4 posto u Uniji.

Slijede intermedijarni proizvodi s padom proizvodnje za približno četiri posto na oba područja.

Sigurnost na prvom mjestu Radna odjeća: Temelj sigurnosti u svijetu dinamičnih industrija

Blizu su i netrajni proizvodi za široku potrošnju, s padom od 3,7 posto u eurozoni i 1,7 posto u Uniji. Smanjena je i proizvodnja energije, za 1,7 odnosno za 1,3 posto u odnosu na prosinac 2022. godine, pokazuju tablice statističkog ureda.

U cijeloj prošloj godini proizvodnja se u prosjeku smanjila za 2,4 posto u eurozoni i za dva posto na razini Unije, izračunali su statističari.

Hrvatska uz Češku

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao Irska je zabilježila daleko najsnažniji rast proizvodnje i na godišnjoj razini, za 44,7 posto.

Slijede s ogromnim odmakom Danska i Malta, s rastom od 6,7 odnosno pet posto u odnosu na prosinac 2022. godine.

KASNE ISPORUKE Kriza u Crvenom moru otežala opskrbu njemačkih kompanija

Proizvodnja je pak daleko najviše pala u Sloveniji, za 10,2 posto. Blizu su Mađarska i Bugarska, s padom proizvodnje za 8,7 odnosno 6,9 posto.

Proizvodnja je smanjena i u hrvatskoj industriji, za jedan posto u odnosu na prosinac 2022. godine. U studenom bila je veća na godišnjoj razini za 4,7 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Najbliža je Hrvatskoj na kraju prošle godine bila Češka gdje se proizvodnja smanjila za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. 

 

Idi na 24sata

Komentari 13

  • kaius 15.02.2024.

    kod nas padale i padaju cijele tvornice a ne samo pad proizvodnje

  • bosancuga 15.02.2024.

    Netreba nam proi zvodnja moji samo uzima du i imase

  • lolita 29 15.02.2024.

    plenkovic kaze da to nije istina isto kao sto je tvrdio da cijene nece rasti kad predjemo na euro

Komentiraj...
Vidi sve komentare