Herceg je ubijen iz zasljepljujuće mržnje i isključivo zbog svoje nacionalne pripadnosti prije 33 godine na kanalu Šarkudin, priopćio DSHV navodeći da je počinitelj Đorđe Dvoranac, koji je i sam priznao ubojstvo.
„Ni danas Đorđe Dvoranac nije osuđena osoba, premda se hvalio ubojstvom Hercega i premda su za to ubojstvo mnogi Višnjićevčani znali. I danas izjava Krešimirova sina Milana Hercega, da bi mu život bio lagodniji da je promijenio prezime, tjera strah u kosti“, objavila je stranka hrvatske manjine u Srbiji.
DSHV i u slučaju ubojstva Hercega odlučno traži da se ne zaborave žrtve koje su podnijeli Hrvati ubijeni i nestali u Srijemu i Bačkoj od 1991. do 1995., navodi se u priopćenju.
„To je moguće isključivo ako se na mjestu njihova stradanja podigne trajni memorijal i usustave prakse sjećanja na stradale“, zaključuje DSHV.
Tjednik „Hrvatska riječ“ tim povodom navodi zaključke Fonda za humanitarno pravo iz Beograda po kojima je ubojstvo Krešimira Hercega, po vlastitom priznanju, počinio Đorđe Dvoranac iz Višnjićeva.
On je uhićen 7. studenoga 1991. godine oko 23 sata, a dva dana kasnije protiv njega je podnesena kaznena prijava Okružnom javnom tužiteljstvu u Srijemskoj Mitrovici.
„Đorđe Dvoranac pušten je iz pritvora nakon dva dana. Naredne godine Okružno javno tužiteljstvo iz Srijemske Mitrovice odbacilo je ovu kaznenu prijavu“, navodi se u dosjeu Fonda.
Nevladine organizacije i DSHV ističu da je u prvoj polovici devedesetih prognano oko 40.000 Hrvata s područja Srijema, dijela jugozapadne i zapadne Bačke, među kojima je njih 25 ubijeno, a još se troje vode kao nestali.
Za zločine nad Hrvatima u Vojvodini pravomoćno je osuđen, pred Mehanizmom za Međunarodne kaznene sudove u Haagu, jedino čelnik Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj, no on i dalje politički djeluje, a u mjestu gdje su se događali zločini nad Hrvatima ima sjedište stranke.