Nakon plaža i pomorskog dobra na udaru su se našli i planinarski domovi, kojima bi po novom prijedlogu zakona vlasnice trebale postati županije. Iz kluba MOŽEMO! stoga su pokrenuli peticiju za njihov spas.
- Najsporniji jest članak 16 koji odjednom, bez ikakve konzultacije s planinarskim društvima i Hrvatskim planinarskim savezom predaje planinarske domove u vlasništvu Republike Hrvatske na upravljanje javnim ustanovama i županijama. Treba naglasiti da tim planinarskim domovima u naravi upravljaju planinarska društva već desetljećima, održavaju ih svojim sredstvima i brojnim volonterskim akcijama svojih članova. Člankom 16. predviđa se i komercijalizacija tih objekata, zanemarujući činjenicu da su planinarski domovi prije svega građeni i održavani kao faktor sigurnosti u planinama. To su i važne obavještajne točke za Hrvatsku gorsku službu spašavanja i nikako nisu prikladni za takvu komercijalizaciju - objašnjava nam glumica, aktivistkinja i saborska zastupnica Urša Raukar-Gamulin.
Upozorava kako se već sada mogu vidjeti negativne posljedice ovakve promjene.
- Primjer loše promjene koju ovaj prijedlog zakona nosi je planinarski dom Schlosserov dom na Risnjaku kojim upravlja javna ustanova NP Risnjak. Dom je zatvoren jer javna ustanova "NP Risnjak" nema kapaciteta ni sposobnosti za samostalno upravljanje njime već bezuspješno reda natječaje za dodjelu koncesije za obavljanje djelatnosti tzv. "robinzonskog turizma", a na koje se nitko ne javlja i zoran je primjer što će se dogoditi sa domovima ako se usvoji članak 16. Planinarske domove koji su u funkciji održavali su upravo planinari okupljeni u svojim društvima koje objedinjuje Hrvatski planinarski savez. Jasno je iz višedesetljetne prakse da su upravo planinari ti koji će najbolje upravljati tim objektima jer su oni i najčešći korisnici, ali i oni koji razumiju i poznaju potrebe sigurnosti u planinama za ostale građane - ističe Raukar-Gamulin.
Iako su peticiju pokrenuli kao saborski Klub Možemo!, vjeruje da će je svojim osobnim potpisom podržati i ostali članovi opozicije.
- Radi se o objektima koji bi, prvenstveno zbog svoje važnosti za zdravlje i sigurnost građana, trebali imati tretman poput javnog dobra. Dakle, jednako kao što su to naše plaže, za spas kojih smo peticijom skupili preko 30.000 potpisa građana. Obranili smo naše plaže, obranit ćemo i planinarske domove u suradnji s planinarima i građanima - poručila je.
Vjeruju u još potpisa
Trenutno su sakupili više od 17.000 potpisa, a vjeruje da će ih se skupiti još.
- Izrazito smo zadovoljni odazivom, no, takav smo i očekivali jer su planinarski domovi dio zajednice, građani ih osjećaju kao javno dobro i takvi i trebaju ostati. Peticija će biti otvorena sve dok se Vladu ne natjera da sjedne za stol s Hrvatskim planinarskim savezom i planinarskim društvima i dogovori prihvatljivi model upravljanja i održavanja planinarskih domova, ali i planinarskih kuća i skloništa koja se, na primjer, u ovom prijedlogu zakona uopće ne spominju, a važan su dio planinarske infrastrukture - kaže Raukar-Gamulin.
Dodaje i kako peticija nema konačan ili apsolutan broj potpisa koji bi pokazao da li je uspjela ili nije.
- Već sada imamo značajan broj potpisa, a uz pritisak koji građani i planinarska društva rade na ulici, u planinama, u medijima, i na javnim tribinama koje ćemo organizirati, vjerujemo da će Vlada morati promijeniti smjer. Pozivam sve planinare te sve građane i građanke u zajedničku obranu planinarskih domova - zaključuje Raukar-Gamulin.