Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.
Važno je motivirati djecu vrtićke i osnovnoškolske dobi da uče o prirodi, biljkama, životinjama, da borave u prirodi i da iskoriste svoju darovitost, razviju brojne talente i razviju motoričke sposobnosti. Sve to radimo u Istri,u sklopu cjelogodišnjih programa koje smo osmislili u školskom Klubu istraživača Explora i ekološko-znanstvenom “Šumskom vrtiću” koji se održavaju svake subote, rekao je Korado Korlević, poznati edukator, astronom i voditelj znanstveno edukacijskog centra “Višnjan”.
Kako je pojasnio, program je neka vrsta integracije onoga što su nekada bili izviđači i mladi znanstvenici te klubovi tehničara. Odgojiti nekoga tko zna postaviti mikroskop u šator i napraviti istraživanje u potpunoj sigurnosti. Neograničena količina informacija koju djeci i mladima danas omogućuju mediji dovodi do različitih interesa koje školski sustav ne može zadovoljiti. Korlević je kazao kako je upravo zato osmišljen novi sustav edukativno-istraživačkih projekata, radionica i kampova s u kojima su ujedinjeni edukacija, prirodoslovlje, društvene znanosti, tehnologija i umjetnost. Nit vodilja koja povezuje naizgled različita područja ljudskog stvaralaštva je zaštita prirode i prirodne baštine u kojima se djeca potiču na istraživanje i samostalno djelovanje.
Šumski vrtić je eksperimentalni program, a počeo je s radom prošle godine. Uključuje i rad s roditeljima koji dolaze s djecom.
- Počelo se raditi s trogodišnjacima i trenutno je u eksperimentalnoj fazi na teritoriju Istre: Novigrad, Tar-Vabriga, Poreč, Višnjan, Kaštelir, Marčana. Zapravo je riječ o prijenosu prakse njemačkog modela rada, da se najmlađi vrate prirodi i da sretno rastu bez bolesti, alergija, a i kreativnost takve djece je puno veća. Potiče i maštu kod djece. Djeci pri svakom susretu zadamo temu koja je vezana uz učenje pojmova (imena biljaka, životinja, zaštita biljaka...), pa se razvija i kritičko mišljenje kod djece. Ulazimo u čamce, oni koordiniraju veslima, uče, a trenutno smo u fazi zajedničkog građenja jednog malog plivajućeg otoka za čaplje. Naime, lisice ometaju čaplje pa ćemo zajedničkim snagama pokušati vidjeti hoće li se čaplje početi gnijezditi na tom našem malom plivajućem otoku, na ušću rijeke Mirne. Djeci je to zabavno a i poučno je - kazao je Korlević.
On je i osmislio programe za šumski vrtić i klub istraživača Explora, a u edukaciju djece uključeni su i brojni stručni mentori, poput biologa ili pak profesora geografije. Od kada je “startao” vrtić, svakim danom pristižu nove mlade snage i nade, željne učenja, druženja i razvijanja svojih sposobnosti. Koliko im je zabavno i poučno, pokazuje i podatak da u šumskom vrtiću ima i djece koja su ove jeseni krenula u prvi razred osnovne škole, a i dalje žele biti dio toga pa redovito dolaze. Uči se i paljenje vatre dok pada kiša, kako uhvatiti žabu, ali i način kako biolozi penjanjem i spuštanjem po stijenama uzimaju potrebne uzorke.
- Školska djeca su zadnji puta s profesorom biologije prošli botaničkom stazom kako bi se upoznali s njom, a susret smo upotpunili i postavljanjem ziplinea, kako bi djeca prešla s jedne na drugu stranu. Djevojčice su tu pokazale veću spretnost i hrabrost od dječaka, a potom smo zapalili vatru jer je bilo dosta hladno. Neki su se putem malo smočili, pa smo i čarape sušili na štapu, što će zasigurno pamtiti za cijeli svoj život. Imali smo i tečaj slikanja s jednim posebnim fotoaparatom koji ima mogućnost mikroskopskog slikanja, pa i o tome treba puno naučiti. Sve se događalo u močvarnom području Antenala. U radu koristimo i teleskop za ptice i fotoaparate kojima možemo dokumentirati razne vrste ptica. Sve aktivnosti uključuju izgradnju pozitivnog odnosa prema prirodi, razvijanja ekološke svijesti o potrebi očuvanja posebnosti krajolika i valorizacije na dobrobit živoga svijeta - ispričao je Korlević.
Kazao je kako se kod djece vrtićke dobi već uočava veliki napredak u razvoju motorike i više su spretnija nego, kada su došla prije godinu dana. U Njemačkoj, gdje je i osmišljen “šumski vrtić” djeca uče na licu mjesta bez obzira na vremenske uvjete kišu, snijeg, studen ili vrućinu. Priroda je zapravo “učiteljica”, a Korlević taj model rada, uz dodatak znanstvene edukacije, prenosi mališanima.
- Školski klub istraživača trenutno okuplja pet osnovnih škola iz Istre. Klub je eksperimentalno počeo raditi prije šest godina.Zanimalo nas je vidjeti koliko može aktivnosti, poput rada na zaštiti prirode, zaštite močvare i ptica imati motivacije kod djece. Djeca su oduševljena, a učenici su u sklopu programa sami izradili osmatračnicu. Napravili su sami i edukacijsko penjalište te most preko vododerine - rekao je.
Posebna pažnja se posvećuje razvoju radnih navika kroz praktični rad. Eksperimentalno program mladih istraživača pri osnovnim školama više je nego uspješno pokazao potrebu za takvim programima u školama pa se krenulo i sa stvaranjem mreže klubova istraživača pri školama. Učenici dolaze također subotom, obzirom da radnim danima imaju nastavu.
- Ne postoji obaveza dolaska, ali oni dolaze uvijek u velikom broju. Zna nas biti i po sedamdesetak u šumi. Koliko su djeca zainteresirana za takav način rada i učenja govori i podatak da je jedna učenica za svoj rad o pticama osvojila prvu nagradu na nacionalnoj smotri iz biologije - kazao je Korlević.
Stručnjaci kažu kako učenje u prirodi i stvarnom okruženju potiče maštu i reakciju na brojne rizike, stimulira čula ali i izgrađuje samopouzdanje kod učenika.
Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.
Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.