Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović komentirao je Popis stanovništva 2021. te pojasnio što se sve odvijalo s manjinskim pravima u Vukovaru.
Mogu li vukovarske vlasti, nakon što je popis stanovništva 2021. pokazao da u gradu ne živi trećina Srba, 'izbaciti' ćirilicu iz uporabe?
Kad se radi o pravima manjina, običaj je da se stečena prava ne diraju. Mi još nismo zaprimili službene podatke i sve što bih dalje govorio o tome utjecao bih, odnosno prejudicirao bih buduću odluku.
Koja su sve manjinska prava stečena u Vukovaru?
Ustavni sud je za dvojezičnost u tom gradu napravio dosta. Zabranjen je referendum kojim se željelo izuzeti to mjesto od zajamčene dvojezičnosti, odnosno da se granica za uvođenje podigne na 50 posto stanovništva. Ukinuli smo odredbe vukovarskog statuta te odlučili da manjinci imaju pravo na upotrebu pisma i da materijale dobiju na ćirilici, na jeziku manjine. Ukinuli smo odredbe statuta i omogućili da svi imaju pravo od svih gradskih tijela dobiti sve isprave na svom jeziku i pismu.
Jesu li se ta prava mogla i proširiti?
Pitanje dvojezičnih tabli i drugih prava su, prema vukovarskom statutu, trebali razmatrati svakog listopada, odnosno je li dostignut stupanja suživota da se prava mogu širiti. U dva navrata je gradsko vijeće procijenilo da stupanj nije takav da bi se proširili. Vlada nije dostavila Ustavnom sudu podatke, a po tom pitanju nije surađivala ni srpska nacionalna manjina.
Je li vam o problematici manjinskih prava u Vukovaru ranije pisao vukovarski gradonačelnik?
Jedini koji je o problematici suživota i dizanju prava slao izvješća je gradonačelnik Ivan Penava. Pisao je kako je to moguće tek kad se razriješe svi ratni zločini. Njegove zaključke o tome nismo prihvaćali. Zbog svega toga, ali i nesuradnje Vlade i manjina, Ustavni sud nije imao objektive informacije o toj problematici.