Ja pozdravljam svaku konstruktivnu kritiku, pa i ovu od predsjednika Republike, ali ne nakon obilaska Siska i razgovora s gradonačelnicom jer nam gradonačelnica nikakav suport nije u sanaciji potresom porušenih objekata, poručio je ministar graditeljstva Darko Horvat nakon što je predsjednik države Zoran Milanović obilazeći danas Sisak poručio kako obnova ne ide nikako i prozvao Vladu kao odgovornu za to.
Horvat naglašava kako Milanović to radi u predizborne svrhe i pomaže SDP-u pod lošim vodstvom Peđe Grbina.
- Pokušava nadomjestiti onoga kojega u toj predizbornoj kampanji ne vidimo na terenu. Nekako sudimo i stremimo tome da ćemo nakon ovih lokalnih izbora u mandatu predsjedanja HDZ-a i Andreja Plenkovića četvrtog predsjednika SDP-a. Jer kada ne možete skupiti dovoljno potpisa za kandidaturu, mislim da vam nijedna rejting agencija više ne može pomoći. I ovo što će se dogoditi na lokalnim izborima ustvari je vjerodostojnost politike HDZ-a, prvenstveno u onim jedinicama u kojima HDZ obnaša vlast, u odnosu na naše političke protivnike, koje ne znamo da li predvodi aktualni predsjednik Grbin ili aktualni predsjednik Republike Milanović - istaknuo je.
Za probleme u obnovi krivi sisačku gradonačelnicu, SDP-ovu Kristinu Ikić Baniček.
- Svu onu pomoć koju smo dali, ne samo da se nije operativno stavilo u funkciju, već, rječnikom gradonačelnice da je grad Sisak u ovom trenutku spreman dokumentirano pokrenuti obnovu, pada u vodu. Provedba i akcija na terenu spram sisačke administracije nula - rekao je.
Predstavio je brojke, naglasivši kako se od njih ne može pobjeći.
- S današnjim danom na prostoru Banovine instalirano je 2054 kontejnera, privremenog smještaja, u sklopu toga izgrađeno 15 kontejnerskih naselja za što je Vlada utrošila nešto više od 53 milijuna kuna. Na terenu je podijeljeno nešto više od 1000 tona hrane, 600.000 litara vode i napravljena sanacija više od 150 bunara - naveo je.
Hrvatski centar za potresno inženjerstvo, nastavio je, zaprimio je preko 41.000 zahtjeva za hitne preventivne preglede da bi se zgrade i kuće mogle klasificirati zelenom, žutom i crvenom naljepnicom i stvoriti prioritete za obnovu.
- Od evidentiranih 448 objekata, koji prijete sigurnosti, do sada je kroz sustav javne nabave provedeno i uklonjeno 62 objekata, 15 ih je u fazi provedbe i 67 elaborata u procesu narudžbe, koji će biti do kraja ovog tjedna dostavljene Stožeru. Preko 8000 zaprimljenih zahtjeva, koje su prikupile stručne službe u mobilnom timu, poštom, elektroničkim putem ili drugim putem, donijeli smo preko 300-tinjak odluka za pokretanjem procesa obnove - istaknuo je.
Što se tiče Zagreba, Horvat je naglasio kako je od 2500 zaprimljenih zahtjeva za hitnim intervencijama, njih 1571 riješen.
- I isplaćeno je 53 milijuna kuna građanima Zagreba, predviđenih za to - dodao je.
Naglasio je kako priprema obnove jest dugoročniji proces.
- U ovom trenutku, što projekata, što projektne dokumentacije, kroz 17 natječaja angažirano je više od 10 milijardi kuna. Očekujemo pozitivno riješenu i drugu aplikaciju iz Fonda solidarnosti, tako da ćemo, siguran sam, vrlo brzo u arhitekturi provedbe i te financijske injekcije započeti sa projektiranjem, odnosno organiziranom obnovom u segmentu zdravstva, školstva, kulturne baštine, državne imovine... - poručio je dodavši kako su u fazi izrade projektne dokumentacije za KBC Rebro, Fran Mihaljević i nekoliko srednjih škola i fakulteta.
- U ovom trenutku s poslovnim bankama osmišljavamo kreditne linije, kojima ćemo stanovnicima Zagreba i Banovine, uz jedan daleko jednostavniji proces ishođenja kredita moći osigurati financijske aranžmane za koje je država spremna pokriti kamatnu stopu, a možda i dio same glavnice, u participaciji od 20 posto privatne participacije konstrukcijske obnove, odnosno u razlici između konstrukcijske i cjelovite obnove - istaknuo je.
Sredinom lipnja, najavio je, uvodit će se građevinska operativa u punu fazu obnove.
- Dakle, polovicom šestog mjeseca, siguran sam, imat ćemo i prve konkretne ugovore, odnosno dizalice će na teren - poručio je.
Na pitanje novinara je li on razgovarao s Josipom Bašićem ili Milenkom Bašićem kao ministar poduzetništva oko vjetroelektrana Krš-Pađene, Horvat je poručio da nije.
- Rimac, Žalac i Bašić nisu na mene vršili nikakav pritisak. Dakle, došli smo na sjednicu Nadzornog odbora, na kojoj su iz HBOR-a predstavili projekt, niti je to bio prvi, a nadam se ni zadnji iz segmenta obnovljivih izvora, za koji ću si uzeti pravo da kao diplomirani inženjer elektrotehnike nešto znam, postavljao sam stručna, egzaktna pitanja... Nemam razloga ne vjerovati struci. Predmetni kredit je znatno umanjen, elementi osiguranja povećani, kamatna stopa, rekao bih, i ne poduzetnička i po meni su stvoreni svi preduvjeti da se taj kredit i vrati - poručio je naglasivši kako nije problem dobiti bilo kakvu državnu potporu ako si dobar i stvaraš pretpostavke da državne garancije i potpore u jednom trenutku ili pravodobno i namjenski iskoristiš ili državnom proračunu vraćaš.
Na pitanje nije li sumnjivo da HBOR nakon sastanka s ministrom financija Zdravkom Marićem mijenja mišljenje, ministar kaže da nije na njemu da to istražuje.
- Za to postoje određene institucije, kao što su se određenim istražnim radnjama evidentirale neke od njih koje nisu bile po zakonu ili postoje razna nagađanja o nekim nečasnim radnjama. Neka institucije i istražitelji daju svoj stav, a nakon toga će i sudovi reći svoje mišljenje - istaknuo je.