Predsjednik Državnog sudbenog vijeća (DSV) Darko Milković u četvrtak je potvrdio da je DSV zaprimio dopis Ureda predsjednika RH i najavio da će novi javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda biti raspisan za "dan ili dva".
- Poslao sam svim članovima DSV-a taj dopis i mi ćemo u roku dan ili dva raspisati novi javni poziv gdje ćemo pozvati sve zainteresirane kandidate da se jave na taj poziv - kazao je Milković za N1. Dodao je da po stavu DSV-a jedino predsjednik može tražiti raspisivanje novog javnog poziva ili u njegovo ime predstojnik ureda, a ne Sabor ni „pojedini saborski zastupnik”.
Milanović je u četvrtak zatražio od DSV-a žurno ponavljanje javnog poziva za predsjednika Vrhovnog suda te ih izvijestio da neće predložiti ni jednog od prijavljenih kandidata s ranijeg natječaja.
U dopisu DSV-u stoji da Milanović „nema namjeru ni na koji način utjecati na Ustavom i zakonom određenu nadležnost” DSV-a već želi, u „neurednoj i kaotičnoj situaciji stvorenoj izmjenama Zakona o sudovima, doprinijeti što boljem i učinkovitijem funkcioniranju sudbene vlasti te omogućiti funkcioniranje Državnog izbornog povjerenstva nakon isteka mandata sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda”.
Na prvi javni poziv DSV-a javio se aktualni predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, kojemu mandat prestaje u srpnju, te odvjetnici Šime Savić i Lidija Horvat koja je u međuvremenu povukla kandidaturu.
Ustrajući da je predlaganje kandidata njegovo ustavno pravo Milanović je Saboru za predsjednicu Vrhovnog suda već predložio Zlatu Đurđević, no predsjednik Sabora Gordan Jandroković taj je prijedlog odbio uvrstiti u saborsku proceduru kao nezakonit. Milanović je tvrdio da će se saborski zastupnici ipak morati očitovati o njegovoj kandidatkinji.
Ustavni sud u utorak je zaključio da predsjednik može predložiti samo kandidata koji je prošao javni poziv DSV-a, a tvrde da se time ne ograničava ustavno pravo da predsjednik države predlaže, a Hrvatski sabor bira predsjednika Vrhovnog suda.
Premijer Andrej Plenković u srijedu je kazao da je Đurđević, iako je profesorica kaznenog procesnog prava, pristala biti dio protuzakonite procedure te da ne može voditi najviše pravosudno tijelo. "Osoba koja ne poštuje pravni poredak ne može biti predsjednica Vrhovnog suda jer je to pravosudno tijelo tu da štiti pravni poredak, Ustav, međunarodne ugovore, sve zakone", ocijenio je premijer.
Đurđević potvrdila: 'Prijavit ću se'
Profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta i kandidatkinja predsjednika Zorana Milanovića za čelnicu Vrhovnog suda, Zlata Đurđević, u četvrtak je izjavila da se namjerava javiti na novi javni poziv DSV-a te da se nada kako će dobiti potporu predsjednika republike i Hrvatskog sabora.
Ustvrdila je da je prijedlog predsjednika RH da ju kandidira prihvatila kao čast i priznanje za dosadašnji znanstveni i stručni rad te javno zalaganje za vladavinu prava i demokratski sustav.
“Smatram da obnašanjem čelne dužnosti sudbene vlasti mogu doprinijeti učinkovitijem, neovisnijem, transparentnijem i odgovornijem radu pravosuđa i kao sutkinja Vrhovnog suda koja obavlja poslove sudske uprave biti partner tijelima zakonodavne i izvršne vlasti u provedbi nužne reforme pravosuđa. Također držim da je u općem interesu građana Republike Hrvatske osigurati stabilnost i kontinuitet državne vlasti koji nije moguć bez redovitog djelovanja sudbene vlasti i izbora njezinog čelnika”, istaknula je Đurđević u izjavi medijima.
Podsjetila je da je postupak do sada tekao na način da je objavljen javni poziv šest mjeseci prije isteka mandata na koji su se svi mogli javiti.
„Predsjednik je odlučio da neće odabrati niti jednog kandidata koji se javio na natječaj i ponudio mi da budem njegova kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda RH što sam prihvatila jer moja javno iskazana aspiracija i nastojanje da obnašam sudbenu dužnost na međunarodnim sudovima te profesionalni integritet mi ne dopušta da odbijem prijedlog obnašanja te iste dužnosti kada se radi o najvišem sudu Republike Hrvatske.
To bi bilo protivno stavljanju mog znanja, odlučnosti i samostalnosti u službu boljitka našeg pravosuđa, što treba biti zadaća svih pravnih stručnjaka u Hrvatskoj. Pravni stručnjaci, a osobito profesori prava kojima je zajamčena akademska sloboda i neovisnost pozvani su tumačiti po svom najboljem znanju pravne norme”, ustvrdila je Đurđević.
Istaknula je da je podnormirane odredbe Zakona o sudovima tumačila pozivom na ustavno jamstvo redovitog djelovanja tijela državne vlasti koje osigurava predsjednik RH sukladno Ustavu.
„Tumačenje prema kojem predsjednik treba provesti tajne dogovore s kandidatom koji će se javiti na natječaj učinilo bi ga namještenim i netransparentnim te protivnim vladavini prava.
Činjenica je da su o ovom ustavnopravnom sporu stručnjaci bili podijeljeni, kao i sam Ustavni sud pri donošenju rješenja od 23. ožujka 2021., uz koje postoje čak četiri izdvojena mišljenja, a ni većina sudaca koji su glasali protiv prihvaćanja prijedloga za ocjenu ustavnosti članka 44.a Zakona o sudovima nisu bili suglasni o razlozima odluke”.
Đurđević zaključuje da na temelju navedenog smatra da ju sudjelovanje u prihvaćanju predsjednikove kandidature ne diskvalificira od sudjelovanja u postupku izbora predsjednice Vrhovnog suda.
„Međutim, sada kada je Ustavni sud donio svoju odluku, treba ju poštivati. Kada dođe do ponovnog raspisivanja poziva od strane Državnog sudbenog vijeća namjeravam se javiti na taj poziv i, nadam se, dobiti povjerenje predsjednika republike i Hrvatskog sabora”, izjavila je Đurđević.