Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev u četvrtak će biti u službenom posjetu Hrvatskoj i sa svojom hrvatskom kolegicom Kolindom Grabar-Kitarović razgovarati o gospodarskoj suradnji, energetici i bilateralnim odnosima, doznaje se s Pantovčaka. 

Radi se o uzvratnom posjetu Alijeva Hrvatskoj koji počinje svečanim dočekom na Pantovčaku i razgovorom u četiri oka dvoje predsjednika, kojima će se kasnije pridružiti i državna izaslanstva.

Alijev će potom na Gradskom groblju Mirogoju položiti vijenac ispred spomenika "Glas hrvatske žrtve - Zid boli" te se susresti i s predsjednikom vlade Andrejom Plenkovićem i predsjednikom parlamenta Gordanom Jandrokovićem.

Gospodarska suradnja između Hrvatske i Azerbajdžana odvija se bez otvorenih pitanja, no dvije se strane slažu da trenutni rezultati ne odgovaraju potencijalima suradnje i očekuju njezino jačanje.

Hrvatska u debelom deficitu

Robna razmjena 2017. iznosila je 226,1 milijun eura, što je porast od 3,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatski izvoz u Azerbajdžan te je godine iznosio samo 698 tisuća eura i pao za 53 posto, a uvoz je bio 225,4 milijuna eura i predstavlja porast od 3,9 posto. Hrvatska je u robnoj razmjeni ostvarila deficit od 224,6 milijuna eura.

Kako bi se suradnja dviju zemalja odvijala izravnije i intenzivnije, Grabar-Kitarović je u svibnju ove godine donijela odluku o otvaranju hrvatskog veleposlanstva u Bakuu. Azerbajdžan je veleposlanstvo u Zagrenu otvorio 2011.

Predsjednica države je u službenom posjetu Azebajdžanu, kavkasko-kaspijskoj zemlji poznatoj po naftnom bogatstvu, boravila u listopadu 2016..

Tada je u Bakuu izrazila uvjerenje da će taj posjet i razgovori s predsjednikom Alijevim i drugim dužnosnicima, kao i gospodarski forum na kojem su sudjelovali predstavnici oko 35 hrvatskih tvrtki i stotinjak azerbajdžanskih kompanija, pridonijeti konkretiziranju mnogih vidova suradnje, od trgovine do ulaganja i zajedničke suradnje u području energetike, tehnologije, prehrambene industrije, brodogradnje, prometa i turizma.

U Azerbajdžanu koji godinama bilježi izvrstan ekonomski rast i radi na razvijanju različitih grana gospodarstva te pokušava poboljšati i ulagačku i poslovnu klimu, Hrvatska bi, kako je tada kazala predsjednica, željela povećati svoju vidljivost

Svoje gospodarstvo Azerbajdžan temelji na bogatim rezervama nafte i prirodnog plina koji čine 95 njegova izvoza, a proizvodnja nafte počela je još u 19. stoljeću.

Južni plinski koridor

Hrvatska predsjednica je tijekom tog posjeta posebice istaknula važnost odluke konzorcija Shah Deniz o izgradnji Transjadranskog plinovoda (TAP) koji smatra optimalnom opcijom za opskrbu plinom jugoistočne Europe, dodavši da je taj projekt Bruxelles priznao kao jedan od projekata od zajedničkog interesa i ključan za diverzifikaciju dobavnih pravaca i poboljšanje sigurnosti opskrbe plinom

Projekt TAP-a kojim bi se jugoistok Europe opskrbljivao plinom iz područja Kaspijskog jezera, svečano je potpisan 2013. u Bakuu. U veljači 2018. u Bakuu je održan četvrti ministarski sastanak Savjetodavnog vijeća "Južnog plinskog koridora",  jednog od prioritetnih projekata za EU koji osigurava transport 10 milijardi kubnih metara azerbejdžanskog plina iz Kaspijskog mora preko Gruzije i Turske u Europu.  U projektu sudjeluju Azerbejdžan, Turska, Hrvatska, Gruzija, Grčka, Albanija, Italija, Bugarska, Srbija i Crna Gora.

Prema Marošu Šefčoviču, potpredsjedniku Europske komisije za energetiku, "Južni plinski koridor" je strateški projekt koji će unaprijediti energetsku sigurnost Europe.  Nakon ministarskog sastanka potpisano je usuglašeno Pismo namjere o osnivanju projektne kompanije Jadransko-jonskog plinovoda (IAP). Plinovod bi se preko Albanije i Crne Gore nastavio na plinovod TAP, a na hrvatski plinski sustav priključio bi se u Splitu.

Azerbajdžan je zemlja uključena u program Istočnog partnerstva EU-a koje čini šest bivših država Sovjetskog Saveza: Armenija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Gruzija, Moldavija i Ukrajina. Partnerstvo je uspostavljeno 2009. kako bi se podržali pokušaji političkih, društvenih i ekonomskih reformi u tim zemljama u cilju jačanja demokratizacije i dobrog upravljanja, energetske sigurnosti, zaštite okoliša te gospodarskog i društvenog razvoja. Gruzija, Moldavija i Ukrajina sklopile su s EU-om sporazume o pridruživanju, a Azerbajdžan je konstantno meta kritika zbog demokratskog deficita i stanja ljudskih prava.

Kontroverzni Alijev

Azerbajdžanski predsjednik uvelike se smatra kontroverznom osobom. Kritizira ga se za autoritarnu vladavinu, a spočitava mu se i navodna povezanost s korupcijom.

U travnju ove godine po četvrti puta izabran je za šefa države, osvojivši više od 83 posto glasova. Alijev, koji je prvi put izabran za predsjednika 2003. godine, kada je naslijedio oca Hajdara, tako će vladati zemljom najmanje do 2025. budući da se predsjednik u Azerbajdžanu bira na mandat od sedam godina.

Glavne oporbene stranke odbile su sudjelovati na izborima, ocjenjujući da nisu ispunjeni uvjeti kako bi se održali demokratski izbori. Naime, uz Alijeva, još je sedam kandidata bilo u utrci za predsjednika - sve malo poznate osobe koje jedva da su vodile ikakvu kampanju.

Oporba je tvrdila da su ti kandidati "obične lutke na koncu" koje su izabrali ljudi na vlasti. I dok pristaše Alijeva ističu kako je državu iz nekadašnjeg zaostalog sovjetskog područja pretvorio u važnog energetskog dobavljača za Europu, kritičari tvrde kako je pritom ugušio oporbu i iskoristio vlast kako bi zgrnuo ogromno bogatstvo koje troši na luksuzan život sebe i svoje obitelji. 

Alijev odlučno odbacuje optužbe za korupciju i zloupotrebu ovlasti.