Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) obilježio je u subotu Međunarodni dan ljudskih prava i 70. obljetnicu usvajanja Deklaracije o ljudskim pravima te dodijelio nagrade za promicanje ljudskih prava profesoru Pravnoga fakulteta u Zagrebu Ivanu Šimonoviću, voditelju Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi Tvrtku Barunu, novinarki HRT-a Ani Tomašković i odvjetniku iz Sarajeva Ahmedu Žiliću.
Na zajedničkom fotografiranju s dobitnicima nagrada predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak podsjetio je predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović na neugodnost s iste dodjele 2015. godine. Tada su Čičku pred svim dobitnicima pale hlače i ostao je samo u donjem rublju. Ovaj put, pohvalio se Čičak, nosi tregere, a svi su se slatko nasmijali.
Ivan Šimonović dobitnik je nagrade "Miko Tripalo" koja se dodjeljuje za doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava tijekom protekle godine, dok je Tvrtko Barun dobitnik nagrade "Mašović-Vincetić-Nikolić" za doprinos u promicanju vjerske tolerancije, međureligijskog dijaloga i ekumenizma.
Nagrada "Joško Kulušić" za doprinos u zaštiti ljudskih prava na području medijskog djelovanja, a koje nadilazi profesionalne obveze i uobičajene standarde dodijeljena je novinarki Ani Tomašković, dok je sarajevski odvjetnik Ahmed Žilić dobitnik Međunarodne nagrade koja se dodjeljuje pojedincima za životno djelo, koji su izvan granica Hrvatske dali značajan doprinos razvoju i praksi ideje ljudskih prava.
Grabar- Kitarović: Pitanje ljudskih prava u Hrvatskoj je ponajprije socijalno pitanje
Nagrade su uručene na svečanosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, a dodjeli je prisustvovala i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Čestitavši dobitnicima rekla je kako su osobe po kojima su nagrade nazvane bili ljudi koji su u svakom vremenu znali čuvati i promicati ljudska prava i međuljudski dijalog, kao što je i HHO dao svoj doprinos u uvažavanju i poštivanju ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj.
"Većinom smo svi zajedno bili usmjereni na zaštitu ljudskih prava pojedinaca i raznih manjina, no možda smo pritom zanemarili činjenicu kako su i većini ugrožena neka prava i slobode", istaknula je predsjednica te naglasila kako se, prije svega, radi socijalnim pravima.
"Pitanje ljudskih prava u Hrvatskoj danas je prije svega socijalno pitanje. Pridružujem se stoga svima koji od države traže novi zakonski okvir u segmentima radnog prava te porezne i drugih politika koji utječu na pravednost raspodjele društvenog bogatstva jer nije čovjek tu radi kapitala i profita nego kapital i profit trebaju služiti čovjeku, a država za to mora osigurati pravni okvir", rekla je predsjednica.
Ocijenila je kako je Hrvatskoj nužna socijalna agenda koja će odrediti, ne granicu osobnog siromaštva, nego granicu osobnog dostojanstva svakog čovjeka.
Čičak: HHO naglasak stavlja na "suvišne ljude"
Predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak najavio je kako će ta organizacija ubuduće veći naglasak staviti na odnos prema, kako je rekao, suvišnim ljudima.
"Dolazi vrijeme u kojemu će postojati sloj bogatih i manje bogatih, a oni ostali će biti suvišni. Migranti su danas suvišni ljudi. Prema nekim procjenama na migraciju čeka 250 milijuna ljudi i ne postoji način da ih se zaustavi. To se može napraviti samo poboljšanjem uvjeta života tamo gdje žive, da ne moraju otići", rekao je Čičak.
Dodao je kako će se HHO nastaviti zalagati za multireligijski dijalog i toleranciju kao temelj za rješavanje problema migranata.
Šimonović: Zatvaranje u nacionalne okvire je "gašenje požara benzinom"
Govoreći o stanju ljudskih prava danas u svijetu, jedan od dobitnika HHO-ove nagrade Ivan Šimonović rekao je kako je globalno došlo do nazadovanja u ljudskim pravima.
"Svjedoci smo zatvaranja u nacionalne okvire i slabljenja globalne solidarnosti, a na nacionalnom planu produbljivanju podjela, slabljenja ljudskih prava i jačanja strukturne diskriminacije", kazao je Šimonović te ocijenio da su takva zatvaranja "gašenje požara benzinom".
"Izbjeglice neće zaustaviti bodljikave žice već učinkovitije sprečavanje sukoba i gušenja ljudskih prava. Migrante neće zaustaviti zakoni i protjerivanja nego poboljšanje šansi u zemljama iz kojih dolaze, jačanje globalne solidarnosti i multilateralizam. Odgovor nije manje ljudskih prava nego više ljudskih prava", rekao je Šimonović.