Čelnici europskih država, poput njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, dva će puta tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovini sljedeće godine boraviti u Zagrebu, piše u četvrtak Večernji list, navodeći da će svi ministri i državni tajnici početkom rujna krenuti na edukaciju kako bi spremni dočekali predsjedanje EU.

U Hrvatskoj će biti organizirana dva summita na najvišoj razini, sa sudjelovanjem čelnika država i vlada – prvi posvećen proširenju i državama jugoistočne Europe, a drugi s temom istočnog partnerstva, navodi dnevnik

Kako kažu iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, završen je kalendar događanja i u Hrvatskoj te u Bruxellesu i Luxembourgu – ukupan broj događanja dogovorenih s Komisijom i Glavnim tajništvom Vijeća EU te s Europskim parlamentom iznosi vrtoglavih 1560. Hrvatski državni dužnosnici i službenici predsjedat će svim tim sastancima.

U Bruxellesu se predviđa održavanje 1400 sastanaka i događanja, dok će ih u Zagrebu biti 160, od toga 27 na visokoj razini. Uz dva summita održat će se i 12 neformalnih ministarskih sastanka, potom konferencije na ministarskoj razini te posjet cijele Europske komisije i posjet konferencije predsjednika Europskog parlamenta.

No, da bi se te brojke stavile u kontekst, treba znati što znači “predsjedanje EU”. Država, u ovom slučaju Hrvatska, predsjeda Vijećem EU, tijelom koje donosi zakonodavstvo, koordinira politike EU i “izravan” je predstavnik država članica preko ministara i državnih tajnika. Vijeće se sastaje u deset različitih “sastava” (ili vijeća), ovisno o temi o kojoj se raspravlja – za poljoprivredu, konkurentnost, ekonomske i financijske poslove, zapošljavanje i socijalnu politiku, pravosuđe...

O svim zakonodavnim prijedlozima i drugim inicijativama – a Hrvatska će kao predsjedateljica davati ton u skladu s prioritetima koje je sama odredila, među kojima su ekonomski rast i demografija, povezivost, sigurnost i proširenje – raspravlja se najprije na sastancima radnih skupina, a već su određeni njihovi predsjedavajući i zamjenici te timova koji će podupirati njihov rad, kako je uostalom i određeno Akcijskim planom koji je donijela Vlada.

Potom, država predsjedateljica u svojoj državi održava neformalne ministarske sastanke koji služe za bistrenje određenih ideja te za pripremu prijedloga koji bi se onda usvojili na formalnim ministarskim sastancima, podsjeća Večernji list.

Kako je Hrvatska odabrala model predsjedanja sa sjedištem u Bruxellesu, kao i druge manje članice, jer je ekonomičniji, glavninu poslova obavljat će hrvatsko stalno predstavništvo u EU. Ono je gotovo popunjeno, odnosno tamo je do sada premješteno oko 200 diplomata i državnih službenika iz raznih resora.

Nedavno je imenovana nova veleposlanica u EU Irena Andrassy, jedna od onih za koje se govorilo da je “svaki papir u pregovorima prošao kroz njezine ruke”. Također, organizacijski se popunio i prostor u MVEP-u imenovanjem Nikoline Brnjac kao državne tajnice.

Riječ je zapravo o tzv. delegiranom ministru, funkciji koja postoji u svakom predsjedanju, osobi koja ima politički pozadinu i koja predstavlja stajališta Vijeća pred parlamentom. Dosad je razne elemente obuke prošlo 720 državnih službenika, dijelom u Zagrebu, a dijelom u Bruxellesu, dok je krajnja brojka za edukaciju njih 800.

Također, početkom rujna počinje edukacija i trening ministara i državnih tajnika, što je uobičajena procedura. Projekt edukacije financira se iz Europskog socijalnog fonda, a sve ostale troškove predsjedanja snosi država predsjedateljica. Oni se u hrvatskom slučaju grubo procjenjuju na između 50 i 60 milijuna eura, pri čemu dio odlazi samo za predsjedanje, dok se dio odnosi na rad na domaćoj infrastrukturi, odnosno poslove koji bi i neovisno o predsjedanju trebali biti napravljeni, donosi Večernji list.