Europska komisija objavila je analizu stanja u pravosuđu u svim zemljama članicama EU, i Hrvatska je na zadnjem, 27. mjestu, kad je u pitanju percepcija neovisnosti pravosuđa. Većina ispitanika istraživačima je rekla da ne vjeruju u neovisnost sudaca i državnih odvjetnika zbog političkih pritisaka i ekonomskih interesa.
Više od 50 posto ispitanih misli da na neovisnost sudaca i sudova najviše utječu ekonomski i privatni interesi, dok ih preko 40 posto vjeruje da status sudaca ne jamči dovoljno njihovu neovisnost.
Slično vjeruju i kompanije, što za Hrvatsku nikako nije dobro jer smanjuje mogućnost ulaganja i time direktno utječe na ekonomiju i gospodarstvo. Na toj listi, Hrvatska je treća odozada.
Većina direktora kompanija vjeruje da hrvatski suci nisu neovisni zbog ekonomskih interesa, odnosno da su potkupljivi.
Hrvatska je 2022. godine imala najviše sudaca na broj stanovnika: 42 suca na 100.000 ljudi. Suci su mahom muškarci, sutkinja je tek oko 30 posto. Pri dnu smo u dostupnosti edukacije za suce, kao i po dostupnosti informacija za građane na internetu. Ni sigurna elektronička komunikacija sa suce i ostale djelatnike sudova nije dovoljno osigurana, i tu smo pri dnu. Još je gore za državne odvjetnike, na toj smo listi predzadnji. Međutim, za počinitelje i žrtve, digitalna komunikacija je u redu postavljena, tu je Hrvatska na sredini ili pri vrhu liste. Iste te 2022. godine Hrvatska je bila predzadnja kad su u pitanju civilni i upravni sporovi riješeni do prosinca 2022. Međutim, nije sve tako crno. Kad su u pitanju građanski predmeti, stopa rješavanja je bila 140 posto, što znači da je u tom pogledu pravosudni sustav u stanju riješiti barem onoliko slučajeva koliko ih pristigne. U ostalim elementima koje analiziraju, Hrvatska je pri sredini, međutim EU komisija od Hrvatske nije dobila sve podatke.
Više neriješenih predmeta, manjak jasnoće zakona i propisa
A Vrhovnog suda kažu da nisu upoznati s metodologijom kojom EU komisija analizira stanje u pravosuđu, ali da ono ne ovisi samo o sucima.
- Nismo upoznati po kojim kriterijima se izrađuje Izvješće stoga ga ne možemo komentirati. Kada je u pitanju stanje u pravosuđu ono ne ovisi samo o sucima već i o izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Naime, zakonodavna vlast bi trebala donositi jasne i neproturječne zakone koje će omogućiti adresatima da usklade svoja postupanja sa propisima koje neće zbog nejasnoća i proturječnosti zahtijevati sudsko tumačenje propisa. Također, ističemo da pravosuđe rješava i naslijeđena tranzicijska strukturna pitanja, kao što je recimo pretvorba društvenog vlasništva, koja starije države Europske unije nisu imale - stoji u odgovoru za 24 sata.
Predsjednik vrhovnog suda, Radovan Dobronić, Sabor i Vladu već duže vrijeme upozorava na manjkavosti koje treba rješavati.
- S druge strane, za stanje u pravosuđu je odgovorna i izvršna vlast koja je dužna omogućiti pravosuđu uvjete za rješavanje sporova. Također, postojanje velikog broja sporova koji proizlaze iz kolektivnih ugovora ukazuje da se sporovi rješavaju na sudovima, a da prethodno nisu iskorišteni drugi instrumenti njihovog rješavanja. Iz gore navedenih razloga, broj sudaca ne treba dovesti u vezu sa brojem stanovnika, već sa brojem spisa koje svake godine generiraju građani, pravne osobe i država. Pri tome, kontinuirano se pokazuje smanjenje broja sudaca, kao i povećani broj riješenih predmeta po svakom pojedinom sucu. O svim ovim problemima predsjednik Vrhovnog suda izvještavao je kako zakonodavnu tako i izvršnu vlast te iznio prijedloge za poboljšanje stanja - dodaju s Vrhovnog suda.
Predsjednik Vrhovnog suda dužan je Saboru svake godine predati izvješće o stanju u sudstvu, pa smo izvukli brojke i za 2023. godinu. Tako je na početku godine bilo oko 450 tisuća prenesenih predmeta od prije, zaprimili su oko milijun i 350 tisuća novih predmeta, riješili oko milijun i 310 tisuća. Ostalo je oko 490 tisuća neriješenih predmeta koji se prenose u ovu godinu. U postotcima, to znači da su hrvatski sudovi primili 4,92 posto više predmeta nego 2022. godine, ostalo im je 9,63 posto više neriješenih predmeta i riješili su ih 1,96 posto manje nego godinu prije. Županijski sudovi i Visoki kazneni sud su pozitivan primjer, oni su riješili više predmeta u 2023. godini nego 2022., dok ostali sudovi kaskaju. Najveći broj neriješenih predmeta je star do tri godine od dana pokretanja postupka, dok su u 2023. godini riješili manje predmeta starih oko sedam godina nego godinu prije. Za to, navodi se izvješću, je krivac složenost rješavanja starijih predmeta. U Hrvatskoj je 2023. godine bilo zaposleno 1.653 sudaca i sutkinja, a najviše ih je u dobnoj skupini pred mirovinu: od 60. do 64. godine.
Ministarstvo kaže da je Hrvatska napredovala
Ministar pravosuđa i uprave, Damir Habijan, kaže da su svjesni da Hrvati ne vjeruju pravosudnom sustavu.
- Izvješće odnosno pregled stanja pravosuđa koje je Europska komisija objavila, nažalost, pokazuje da je razina povjerenja u pravosuđe u Republici Hrvatskoj vrlo niska. To je nešto čega smo u Vladi, u Ministarstvu itekako svjesni i na čemu kontinuirano radimo. Međutim, mislim da je ključno pogledati Komisijin pregled cjelovito. A to je da je nedvojbeno u brojnim područjima napravljen značajan pomak - rekao je za 24sata.
Iz samog Ministarstva pravosuđa i uprave kažu da izvješće treba sagledati cjelovito, jer je Hrvatska u nekim stvarima napravila pomak na bolje.
- Iz objavljenih podatka može se vidjeti da je Republika Hrvatska napravila značajne pomake u brojnim područjima. Unatoč jednom od najviših priljeva predmeta na sudovima,, hrvatski sudovi održali visoku stupu ažurnosti na što ukazuje podatak da je stopa rješavanja građanskih parničnih i trgovačkih predmeta iznosila 140%, što je najviše u Europskoj uniji. Posljednjim izmjenama Zakona o parničnom postupku napravljeni su značajni iskoraci u pogledu učinkovitijeg upravljanja postupcima i to kroz skraćivanje rokova za donošenje odluka, uvođenje tzv. procesnog kalendara i propisivanjem da se postupci male vrijednosti u pravilu vode kao pisani. Također, ohrabruje podatak o značajnom napretku u području digitalizacije pravosuđa, u kojem je RH od 2019. g. kada je bila na posljednjem mjestu u posljednjem pregledu na 16 mjestu. Sustav e-Komunikacija u primjeni je na svim sudovima i u svim predmetima, izuzev prekršajnih. Putem elektroničke komunikacije sudovi su u 2023. godini poslali ili primili preko 4,9 milijuna pismena. Podaci o neovisnosti pravosuđa, nažalost, i dalje pokazuju nisku razinu povjerenja građana u pravosudni sustav. Riječ je mjerenju percepcije neovisnosti kod građana. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije svjesno je niske razine povjerenja građana i poduzima niz mjera kako bi se navedeno promijenilo. Nacionalnim planom razvoja pravosuđa do 2027. pravosuđe bliže građanima postavljeno je kao strateški cilj. Pravosudna tijela u Republici Hrvatskoj su neovisna i samostalna, a kontrola rada na konkretnim predmetima odnosno odluka može se vršiti samo u okviru sudbene vlasti, od neposredno viših sudova. Ministarstvo će u okviru svog djelokruga, nastaviti raditi na stvaranju zakonodavnog, kadrovskog i investicijskog okvira kako bi pravosuđe bilo brže, bolje i kvalitetnije. U skladu s time, promjene će rezultirati povećanjem povjerenja u pravosudni sustav - kažu iz Ministarstva.