Sve tri pravobraniteljice - pučka, za ravnopravnost spolova, za djecu te ravnateljica Vladinog ureda za ravnopravnost spolova pozdravile su u petak Zakon o udomljavanju kojem je svrha deinstitucionalizacija djece i odraslih osoba koji su na smještaju u ustanovama, prevencija institucionalizacije te poboljšanje kvalitete usluge skrbi u udomiteljskim obiteljima, no poručuju da je potrebno to omogućiti i istospolnim životnim partnerima.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić uputila je svoje komentare na prijedlog Zakona o udomiteljstvu predlagatelju propisa u kojima pozdravlja ovu zakonsku inicijativu kojoj je svrha deinstitucionalizacija djece i odraslih osoba koji su na smještaju u ustanovama, prevencija institucionalizacije te poboljšanje kvalitete usluge skrbi u udomiteljskim obiteljima.

No, ono na što su pravobraniteljica, ali i druge institucije, organizacije civilnog društva te građani predlagatelju propisa u javnom savjetovanju o Nacrtu prijedloga Zakona o udomiteljstvu ukazali je činjenica da su iz definicije udomiteljske obitelji u potpunosti izostavljeni životni partneri te neformalni životni partneri, stoji u priopćenju iz Ureda pravobraniteljice Ljubičić.

Isključivanje životnih i neformalnih životnih partnera iz definicije obitelji u konačnici proizvodi nepovoljne učinke

Pravobraniteljica smatra kako isključivanje životnih i neformalnih životnih partnera iz definicije obitelji, koje u konačnici proizvodi nepovoljne učinke za iste onemogućavajući im jednaki status i jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, nije u skladu s načelom ravnopravnosti spolova.

"Osim toga, budući da se u Zakonu o socijalnoj skrbi govori o pružanju socijalnih usluga smještaja u, ne bilo kakvu, nego udomiteljsku obitelj koja niti nije definirana tim Zakonom, već će biti definirana Zakonom o udomiteljstvu, nema razloga da se u okviru Zakona o udomiteljstvu u istu ne uključe i životni i neformalni životni partneri", poručuje Ljubičić.

Podsjeća i da sukladno Zakonu o životnom partnerstvu obiteljsku zajednicu, odnosno obitelj ne čine samo bračni i izvanbračni drugovi, nego i životni i neformalni životni partneri.

"Imajući u vidu kako je u dijelu Prijedloga Zakona Ocjena stanja izražena zabrinutost zbog činjenice da je broj novih udomiteljskih obitelji unazad nekoliko godina u stalnom opadanju, posebice obitelji mlađe životne dobi i višeg stupnja obrazovanja (kako je navedeno, više od polovice evidentiranih udomitelja u dobi je iznad 55 godina, a 29 posto udomitelja ima završeno osnovnoškolsko obrazovanje ili nezavršenu osnovnu školu) te imajući u vidu da je kao jedan od ciljeva prijedloga Zakona povećanje broja udomiteljskih obitelji, nije jasno kako je oportuno te koji bi bili opravdani razlozi da se jednoj društvenoj skupini, određenoj isključivo temeljem njezine spolne orijentacije, onemogući pristup pružanju socijalne usluge udomiteljstva", navodi Ljubičić.

Naglašava da, budući da se u prijedlogu Zakona ne spominju nikakvi objektivni stručni kriteriji povezani s kompetencijama za udomiteljstvo koji isključuju životne i neformalne životne partnere te se radi o nepovoljnijem postupanju prema jednoj društvenoj skupini koje je uvjetovano spolnom orijentacijom, navedeno prema Zakonu o ravnopravnosti spolova predstavlja izravnu diskriminaciju temeljem spolne orijentacije.

S tim u vezi pravobraniteljica napominje Zakon o ravnopravnosti spolova zabranjuje diskriminaciju u području zapošljavanja i rada u javnom i privatnom sektoru u odnosu na uvjete za zapošljavanje, samozapošljavanje ili obavljanje zanimanja, uključujući kriterije za izbor kandidata za radna mjesta u bilo kojoj grani djelatnosti i na svim razinama profesionalne hijerarhije. Osim toga, zabranjuje diskriminaciju u odnosu na mogućnosti pružanja usluga.

Ljubičić je stoga preporučila da se u definiciju udomiteljske obitelji iz čl.3. prijedloga Zakona uključe i životni partneri i neformalni životni partneri.

Pravobraniteljica je također primijetila da je u dijelu prijedloga Zakona oko zapreka za obavljanje udomiteljstva navedeno da se osobom društveno neprihvatljivog ponašanja koja ne može obavljati udomiteljstvo smatra osoba koja je pravomoćnom presudom proglašena krivom za počinjenje kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj za nasilje u obitelji, dok za isto nije nastupila rehabilitacija.

Budući da se među korisnicima udomiteljstva mogu naći i djeca i odrasle osobe – žrtve obiteljskog nasilja i žrtve trgovanja ljudima, ali i druge najosjetljivije društvene skupine, pravobraniteljica je ukazala na to da bi omogućavanje obavljanja udomiteljstva osobama koje su pravomoćno osuđene za djela nasilja u obitelji, bilo kao kaznenog bilo prekršajnog djela, kod kojeg je nastupila rehabilitacija, postavilo pitanje zaštite dobrobiti korisnika.

"Naime, Pravobraniteljica ni u kojem slučaju ne osporava pravni institut rehabilitacije, no želi istaknuti da u nezanemarivom broju slučajeva počinitelji nasilja ponavljaju istovrsno prekršajno ili kazneno djelo, da se teži oblici nasilja u obitelji ponekad procesuiraju kroz prekršajni postupak iako bi u navedenim slučajevima bilo primjerenije pokrenuti kazneni postupak i da rehabilitacija za prekršaje nastupa već nakon isteka tri godine te u tom smislu preporuča da se razmotri uključivanje višestrukog počinjenja (recidivizma) kod prekršajnog i kaznenog djela nasilja u obitelji, ali i drugih kaznenih djela koja pogađaju tjelesni i duševni integritet žrtve u zapreke za obavljanje udomiteljstva, neovisno o nastupjeloj rehabilitaciji", navodi Ljubičić u priopćenju.

Pirnat Dragičević: Najvažnije je da udomiteljska obitelj djetetu pruži zamjensku skrb na najkvalitetniji način

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević poručila je da je kada se govori o udomiteljstvu, iz perspektive zaštite najboljeg interesa djeteta, najvažnije osigurati da udomiteljska obitelj djetetu pruži zamjensku skrb na najkvalitetniji mogući način.

Stoga je u svakom konkretnom slučaju presudna kvalitetna stručna procjena kompetencija osoba koje će pružati udomiteljsku skrb, njihove posvećenosti i spremnosti da se dobro i predano skrbe o djetetu. Ne sumnjamo u to da istospolni parovi mogu djetetu pružiti kvalitetnu skrb, odnosno da kvaliteta skrbi nije uvjetovana njihovom spolnom orijentacijom", istaknula je Pirnat Dragičević za Hinu.

No upozorava da se istospolni parovi danas još uvijek susreću s jako izraženim predrasudama u okolini, ponekad i izrazito neprijateljskim stavovima zbog svoje seksualne orijentacije stoga smatra da svakako u društvu moramo raditi na suzbijanju i sprečavanju predrasuda prema istospolnim parovima.

Iz Ureda pučke pravobraniteljice Lore Vidović rekli su za Hinu da podržavaju da se udomiteljstvo omogući i istospolnim životnim partnerima.

Ravnateljica Vladinog ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin kazala je da u Uredu u potpunosti podržavaju sva prava istospolnih zajednica. S obzirom da imamo Zakon o registriranom partnerstvu, mi u uredu smo stajališta da treba poštivati ta prava iako taj zakon nije u našoj nadležnosti", dodala je.

HNS: Čvrsto za prava istospolnih zajednica; Murganić: Nikad nisam nametala svoja stajališta

Novi Zakon o udomiteljstvu skinut je nedavno s dnevnog reda saborskog odbora za Obitelj, mlade i sport na zahtjev HNS-a.

"HNS kao liberalna stranka čvrsto se zalaže za prava istospolnih zajednica, ravnopravnost spolova, jednakost svih građana u društvu i slobode pojedinca i protivi se svakom obliku diskriminacije", naveli su u odgovoru Hini.

Istaknuli su da je zajednica životnih partnera zakonski priznata u Hrvatskoj, a kako predloženim zakonom oni nisu obuhvaćeni, otvara se pitanje kolizije s Ustavom i Zakonom o suzbijanju diskriminacije.

"Također, moramo imati u vidu i europsku praksu, budući da je Europski sud za ljudska prava istospolnim obiteljima priznao pojam obiteljskog života, što znači da i životni partneri mogu činiti udomiteljsku obitelj. O tome ćemo, kao i o mogućnostima unaprjeđenja Zakona o udomiteljstvu, idućih dana intenzivno razgovarati s koalicijskim partnerima", kažu u HNS-u.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić izjavila je u petak da skidanje Zakona s dnevnog reda sjednice Odbora za obitelj, mlade i sport,ne znači da je taj zakon povučen, ustvrdivši da zastupnici očito imaju potrebu još se konzultirati i imaju na to pravo, tako da u tome ne vidi problem.

Podsjetila je kako je HNS u prvom čitanju podržao taj zakon, na kraju je izglasan i dobio je većinu, a zaključak koji je predložio SDP-ov zastupnik Arsen Bauk da se među moguće potencijalne udomitelje navedu i istospolni  životni partneri u glasovanju nije prošao.

Na upit je li joj prihvatljivo da istospolni životni partneri imaju pravo na udomljenje, kazala je da cijeni procedure koje zakoni prolaze te da ona nikada nije nametala svoja stajališta.