Čak 52.000 nezaposlenih manje, i to izvan sezone, bila bi gospodarska vijest za otvoriti šampanjac. Osim u današnjoj Hrvatskoj.
POGLEDAJTE VIDEO:
Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da nema razloga za optimizam iako je pad broja nezaposlenih golem. Uz pad nezaposlenosti, podaci pokazuju da se nije povećao broj onih koji rade. Dapače, imamo 10.000 zaposlenih manje.
Znači da se oko 62.000 ljudi od studenog 2015. godine do prošlog studenog iselilo ili je prešlo na crno tržište rada.
Davorko Vidović, savjetnik u Hrvatskoj gospodarskoj komori za tržište radne snage, kaže kako je nesumnjivo veći utjecaj iseljavanje.
- Iako nema egzaktnih podataka, naše procjene su da od ulaska u Europsku uniju gubimo oko 50.000 ljudi godišnje koji odlaze raditi u inozemstvo. Ovi podaci to potvrđuju. Nažalost, taj trend se neće zaustaviti, nego i dalje nastaviti - kaže Vidović.
U HGK ostavljaju malu ogradu da su podaci o zaposlenima u 2016. privremeni te vjeruju da će ih u konačnici biti i nešto više. Ali to i dalje ne umanjuje golemi problem. DZS je mijenjao metodologiju pa se zasad mogu uspoređivati samo 2015. i 2016.
U studenom 2015. godine imali smo čak 284.657 nezaposlenih. U studenom 2016. godine 232.267 nezaposlenih. Zaposlenih je taj mjesec 2015. bilo 1,386 milijuna, a u studenom lani 1,377 milijuna.
Ono što je izuzetno važno, Hrvatska gubi one koji mogu raditi. Broj radno aktivnog stanovništva je pao za čak 62.213 osoba. Oni koji rade bilo gdje ili traže posao bilo je tek 1,609 milijuna u studenom. Tu smo na samom začelju u cijeloj Europskoj uniji u odnosu na broj stanovnika. Treba napomenuti i da su mediji izvijestili početkom 2015. godine da je u godinu dana broj aktivnih pao za 60.000. Trend je opasan.
Davorko Vidović upozorava da su prijavljene potrebe poslodavaca za ovu godinu oko 19.000 radnika iz uvoza.
- Morat ćemo nastaviti uvoziti radnike, a istodobno imamo niz paradoksa u Hrvatskoj i ljude na burzi koji su nezaposlivi - kaže Vidović.
On ističe kako bi trebalo omogućiti relativno mladim umirovljenicima da mogu dodatno raditi ako žele. U škole bi trebalo uvesti dualno školovanje tako da srednjoškolci uče kroz rad u tvrtkama.
- I povećanje plaća će biti nužno ako se želi zadržati radno sposobno stanovništvo - kaže nam Vidović.
Napominje da Hrvatska još nema ni registar stanovništva kako bismo točno znali iz kojih dijelova se odlazi i koliko ljudi, nema nikakvu migracijsku strategiju, a problemi se samo guraju pod tepih.
Slavonija najviše na udaru iseljavanja, a politika šuti
Ne postoje točni podaci koliko se iz koje županije iselilo ljudi, ali u Slavoniji su linije za inozemstvo svakodnevne. Već tri godine, od zadnje tri vlade, slušamo da će to zaustaviti, ali se ništa nije promijenilo. U Njemačku je otišao i 64-godišnji Andrija koji nam je nedavno rekao: ‘Nema mi druge’.