Nacionalni Stožer ponovno je vratio konferencije za medije, koje će biti svaki drugi dan - ponedjeljkom, srijedom i petkom u 11 sati. U posljednja 24 sata u Hrvatskoj je zabilježeno 1529 novih slučajeva zaraze koronavirusom te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 14.942, među kojima je 1451 pacijent na bolničkom liječenju, od kojih su 142 na respiratoru. Preminulo je 38 osoba.
Pogledajte video: Stožer na presici
Capak o brojkama i stopi smrtnosti
Ravnatelj HZJZ-a, Krunoslav Capak, istaknuo je na današnjoj kako nam 14-dnevna incidencija na sto tisuća stanovnika iznosi 750,4.
- To je visoka incidencija po čemu smo na 22. mjestu od 27 europskih zemalja. Ukupna stopa smrtnosti na milijun stanovnika nam je 184.5. To nas stavlja negdje na sredinu ljestvice u zemljama Europske unije i to je dobar pokazatelj - rekao je istaknuvši kako je posljednjih dana usporio rast broja novozaraženih.
- Tri tjedna do 2. studenog imali smo 90 do 110 postotnu promjenu tjednog broja novooboljelih. Dakle, u tjedan dana su nam rasle brojke za 100 posto. Dok sad u ovom tjednu imamo 4,2 postotni porast, što nam daje nadu da porast stagnira i da će nam se situacija popraviti - rekao je dodavši kako nam je udio hospitaliziranih od ukupnog broja zaraženih 8,2 posto, a onih na respiratoru 0,8.
'Sjever zemlje gori'
- Slična ili gora situacija je u čitavoj Europi i susjednim zemljama koje nisu u EU. Nadamo se da će sada broja prestati rasti. No striktno pridržavanje mjera je ključno. U Istri je situacija dobra, ali sjever zemlje 'gori'. Varaždinska i Međimurska županija u ovom trenutku imaju 14-dnevnu incidenciju 1300 što su ogromne brojke. Porast im kasni u odnosu na Zagreb i dalmatinske županije i nadamo se da će uskoro uspjeti obuzdati taj veliki rast. U Zagrebu se broj novih slučajeva smanjio, nadamo se da će se nastaviti u toj silaznoj putanji - dodao je.
VIDEO: Presica Stožera
Vjerojatni slučajevi ne idu u dnevni broj
24sata: Posljednjih dana ističete kako usporava rast zaraženih, ali istovremeno smo zbog ograničenih resursa došli do plafona dnevnih testova pa imamo situaciju da se puno ljudi više uopće ne testira i da obiteljski liječnici bliske kontakte sa simptomima uvode kao vjerojatne slučajeve bez testova. Upisuju li se ti ljudi u statistiku dnevnog broja novozaraženih?
Capak je prvo nekoliko puta naglasio kako nismo dosegnuli plafon dnevnih testiranja PCR-om. Tamo gdje postoji zahtjev i gdje postoje indikacije, dodao je, testiranje se obavlja.
Capak: Ako ste pratili strane medije mogli ste vidjeti da većina europskih zemalja počinje koristiti brze antigenske testove koji nisu toliko pouzdani, ali imaju veliku prednost, a to je da su rezultati gotovi za 15 minuta. I zbog toga smo mi dali mogućnost svima da ih uvedu i oni sad funkcioniraju na dva mjesta, u HZJZ-u i klinici Fran Mihaljević. Ti antigenski testovi primjenjuju se za sad samo na simptomatskim pacijentima jer su manje osjetljivi od PCR-a. Mi tu njihovu tzv grešku, lažnu negativnost, anuliramo da svi koji ispadnu negativni idu na PCR. Greška je nula i tu nema nekakve strategije koja bi ugrozila otkrivanje novozaraženih.
Ovo drugo vaše pitanje, o tome da obiteljski liječnici bliske kontakte sa simptomima uvode kao vjerojatne slučajeve, taj vjerojatan slučaj postoji u definiciji ECDC-a od samog početka, no on se kod nas gotovo uopće nije koristio. U jednom momentu je bio promoviran u jednoj županiji koja je imala veliki problem s testiranjem i s dobivanjem gotovih rezultata. Koliko je nama poznato, ta mogućnost se koristi vrlo malo. Liječnici obiteljske medicine vjerojatne slučajeve upisuju u centralnu platformu, a mi radimo na tome da se sve te centralne platforme spoje. Za sad to prijavljivanje ne ide u platformu gdje imamo novozaražene jer je ta platforma namijenjena onima koji se testiraju. No radimo na spajanju platformi i svi ti rezultati, pozitivno testirani i ovi koji su upisani kao vjerojatni slučajevi, ići će u dnevnu bazu novozaraženih.
24sata: Ako te vjerojatne slučajeve ne upisujemo u novozaražene, a imaju simptome te im obiteljski liječnici postavljaju telefonom dijagnozu Covida pa znamo da su tu, da postoje, da su zaraženi i držimo ih sa strane, imamo li onda realnu sliku stanja? I daje li se onda postotkom pozitivnih na ukupan broj dnevno testiranih, bez vjerojatnih slučajeva koji se ne šalju na testiranja, daje lažni privid da je situacija bolja nego što jest?
Capak: Ne dajemo lažnu sliku, jer tu liječnik obiteljske medicine dojavi epidemiologu i obavi se sve što je potrebno, osoba se stavi u izolaciju, kontakti također. U ovom trenutku nije moguće automatsko učitavanje iz centralne platforme vjerojatnih slučajeva u platformu za novooboljele, ali radimo na tome. Tu se radi o sporadičnom broju slučajeva. Vjerojatni slučajevi se već upisuju kao pozitivni, samo još nije omogućeno automatski da se ti slučajevi pribroje.
Božinović: Policija neće upadati u domove
Trenutne mjere, koje se odnose na ograničavanje ljudi na javnim okupljanjima na 50, svadbama i sprovodima na 30, privatnim svečanostima na 15, produžuju se, a načelnik Stožera, Davor Božinović, naglasio je kako lokalni stožeri mogu tražiti strože mjere za svoja područja, kao što su to učinile Varaždinska i Međimurska županija.
- Kod privatnih okupljanja bih skrenuo pozornost da neki i to pokušavaju problematizirati. Policija sigurno neće ići po stanovima i brojati koliko je ljudi, ali važno je da svi znaju da su privatna druženja najveći izvor zaraze, gdje se ona najbrže širi - poručio je.
Novinari su upitali Božinovića jesu li maske obavezne na javnim okupljanjima, obzirom da ih na jučerašnjem prosvjedu, na kojem se okupilo tisuće ljudi, nitko nije nosio. A masovno okupljanje bez ikakvog razmaka i maski bilo je i u Splitu povodom rođendana Torcide.
- Tamo gdje nije moguće držati distancu od metar i pol maske su obvezne. Sve više građana se ponaša odgovorno. Što se tiče jučerašnjeg prosvjeda, napravljeno je izvješće inspektora civilne zaštite. Ako nema druge, kažnjavat ćemo. Tamo gdje ljudi šalju poruke kao ove jučer, vidimo osudu najvećeg dijela građana. To je najbolja kazna. To je bilo van svake pameti. Neka se te stvari čuju, da normalan svijet vidi čime smo okruženi - rekao je Božinović.
Što se tiče restriktivnih mjera, naglasio je kako je potrebno voditi računa o ekonomiji, raspoloženju u društvu i mentalnoj slici nacije.
Upitan o onkološkim pacijentima koji se žale da ne dobivaju lijekove, ministar zdravstva Vili Beroš je istaknuo kako HZZO reagira na sve slučajeve. Poručio je da je epidemija ukazala na brojne probleme u državi, pa tako i stanje zdravstvenog sustava dodavši da će se uskoro uplatiti veći iznos za dugove veledrogerijama, čime bi se trebali osigurati lijekovi za onkološke bolesnike.
- Vjerujem da je ova kriza privremena, a ovakav način funkcioniranja zdravstvenog sustava dugoročno nije održiv. Kvaliteta je na prvom mjestu, ali moramo znati da na svjetskoj razini trošak zdravstvenog sustava iz godine u godinu raste za 8 do 10 posto - poručio je.
Capak se osvrnuo i na pretpostavku znanstvenika Ivana Đikića, koji je kazao da ćemo do kraja mjeseca imati 1500 preminulih osoba. Novinari su ga upitali ima li on kakve projekcije.
- To mi je bilo dosta veliko iznenađenje i nije mi bilo jasno je li to 1500 ukupno ili 1500 do kraja mjeseca. Meni se činilo da je to, ako je do kraja mjeseca, što je 20 dana kada su me pitali, malo velika brojka jer bi to značilo da je 60 umrlih dnevno, a brojka sada stvarno stagnira - komentirao je.
Kada je riječ o kritikama na njegov i rad Stožera, Capak je kratko odgovorio da nema vremena ''pratiti društvene mreže, pa tako niti pojedine osobe''.
- Bio sam upozoren da je gospodin Fižulić, za kojeg u prvom trenutku nisam znao tko je jer nemam vremena pratiti društvene mreže, izjavio da ću ući u povijest kao osoba koja je rekla da lockdown nema efekta. Ja to nisam rekao. Rekao sam da policijski sat nema efekta po meni. Što se tiče lockdowna, nadam se da ću ući u povijest sa Stožerom kao osoba koja je na proljeće uvela lockdown - rekao je.