Metak namijenjen generalu Oskaru Potioreku pogodio je suprugu austrougarskog prijestolonasljednika Franje Ferdinanda. Zemaljski poglavar guverner Bosne i Hercegovine tako je iz automobila u kojem se vozio zajedno s nadvojvodom i njegovom ženom Sofijom ulicama Sarajeva izašao neozlijeđen na današnji dan 1914. godine.
Minimalno osiguranje
A on je krivac što je Franjo Ferdinand uopće i došao u Sarajevo. Naime, Oskar Potiorek (60) pozvao je nadvojvodu još krajem 1913. godine u posjet glavnom gradu Bosne i Hercegovine tijekom ljetnih manevara austrougarske vojske. Austrijski nadvojvoda je trebao svečano otvoriti novu bolnicu i znao je kako je to putovanje rizično. Naime, na vojvodu je već ranijih godina pokušano više atentata. Ipak, njegovo osiguranje, za koje je bio zadužen Potiorek je bilo minimalno.
Kraljevski par u grad je stigao vlakom 28. lipnja 1914. Bila je subota, 10 sati ujutro. Na željezničkoj postaji ih je čekao automobil kojim su krenuli prema gradu, gdje su stigli 15 minuta nakon dolaska. U prvom automobilu kolone bili su gradonačelnik Sarajeva Fehim Čurčić i dr. Gerde, a Franjo Ferdinand i supruga bili su u drugom autu s Oskarom Potiorekom . Auto u kojem su se oni vozili imao je otvoren krov kako bi ih građani bolje vidjeli.
Želio osvetiti nadvojvodu
Atentator Gavrilo Princip, pripadnik pokreta Mlada Bosna, imao je namjeru ubiti i Potioreka, ali je promašio. Njegov hitac usmrtio je prijestolonasljednikovu suprugu. Franju Ferdinanda je pogodio u vrat, a njegovu suprugu u trbuh.
Nakon atentata Potiorek je postao jedan od najglasnijih zagovaratelja rata sa Srbijom. Izjavljivao je da preživio kako bi mogao osvetiti nadvojvodu.
Unatoč Potiorekovoj odgovornosti, on nije bio smijenjen. Čim je započeo Prvi svjetski rat, mjesec dana nakon atentata, dodijeljeno mu je zapovjedništvo nad austrougarskim trupama na Balkanu, vjerujući da će on biti osobito motiviran kako bi se iskupio za smrt Franje Ferdinanda. Zadržao je i mjesto vojnog guvernera Bosne i Hercegovine Kao zapovjednik Balkanske vojske i vojni guverner Bosne i Hercegovine zatražio je od cara neovisnost od Glavnog stožera i Conrada što mu je i car 14. kolovoza 1914. i odobrio.
Nakon vojnih neuspjeha smijenjen
Međutim, nakon katastrofalnih poraza Potiorek je smijenjen sa položaja zapovjednika Balkanske vojske i 6. armije. U prosincu 1914. godine je i umirovljen. Povukao se Klagenfurt, u kojem je i preminuo 1933. godine. Imao je 80 godina.