Svaki dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Kad je čovjek nepismen, on je sasvim ispao iz društva. Ne može nikako pronaći stalan posao, mora čak moliti na ulici da mu netko pročita gdje se nalazi. Oni su umorni od dezinformiranosti, tako nam je Tamara Dadić-Babić opisala pakao u kojem još žive tisuće ljudi koji nas okružuju.

Ona je stručna voditeljica Andragoškog učilišta Zvonimir u Zagrebu, gradu u kojem danas živi oko 5000 odraslih bez ikakve školske spreme. U učilištu, kažu, razumiju da su ove ljude, starije od 15 godina, koji im dolaze na nastavu, od škole udaljile teška obiteljska situacija, nekad zablude u ranijoj dobi da im škola ne treba, a nekad čak i kakva traumatična iskustva iz škole.

- A život im ne oprašta. Što mogu bez osnovne škole, bez osposobljavanja, bez srednje škole? - kazuje nam gospođa Tamara, kako je zovu na učilištu. Naglašava da je osnovno školovanje za odrasle, kao i njihovo osposobljavanje za jednostavna zanimanja, besplatno.

- Odraslome ne možete pristupiti na isti način kao djetetu. Nema puno knjiga, nema puno papira, nego mali udžbenici u kojima je sažeta bit svih sadržaja potrebnih za predmete iz pojedinih razreda. Naš polaznik, kad je savladao tu malu knjigu, dobio je elemente za pojedini razred. Jer kad doma imate malu djecu o kojoj se brinete ili ste na socijalnoj pomoći, doista je teško nositi se sa školskom knjigom od 200 stranica - opisuje nam dalje.

Njihovi predavači, kaže, posebno su osposobljeni za obrazovanje odraslih.

- Svjesni smo da učenik, ako je pauzirao pet ili šest godina, nije ništa zapamtio iz, primjerice, matematike. Zato oni ovdje za 18 tjedana završavaju jedan razred, tj. obrazovno razdoblje, a za manje od dvije godine imaju osnovnu školu od 5. do 8. razreda - kaže ona. Kontrolne zadaće im prilagođavaju tome koliko u danom trenutku mogu podnijeti, a izlaze im ususret i s terminima nastave. Školom upravljaju vlasnici Ankica i Timo Roth, inače Nijemac, bračni par koji se u Hrvatsku doselio iz Berlina, pri čemu su si tako isplanirali da su se doselili točno 10. dana nakon ulaska Hrvatske u EU.

- Polaznici mogu na nastavu dolaziti prijepodne, poslijepodne, navečer. Sad, primjerice, imamo 10 zaposlenih polaznika starijih od 40 godina koji nemaju srednju školu, a prijeti im da ih s posla istisne netko tko ima - kaže nam Ankica Roth. Ovdje se uči i za niz srednjoškolskih zanimanja - prodavač, komercijalist, ekonomist, konobar, kuhar, slastičar, poslovni tajnik, upravni referent, zaštitar osoba i imovine, tehničar zaštite osoba i imovine, a dosad su obrazovali već 1400 zaštitara...

A za one koji ovdje završavaju osnovnu školu, nude osposobljavanje iz nekoliko jednostavnih zanimanja s kojima mogu tražiti posao - pomoćnik u kuhinji, restoranu, opismenjavanje na kompjutoru. Danas je na učilištu 50 osnovaca i 50 srednjoškolaca. Polaznici osnovne škole su mahom stariji od 40 godina, ili je riječ o djeci koja su nekako ispala iz sustava školovanja, uglavnom staroj 17 ili 18 godina.

- Oni nam nisu puki brojevi. S njima razgovaramo. Nastojimo im vratiti osjećaj da imaju pravo na školovanje. Oni to prihvaćaju i uviđaju da im je škola doista jedina šansa u životu. Među njima ima i onih kojima je bio problem i pribaviti osobne dokumente. Svi ti ljudi su djeca ovoga grada, a nepismeni su - kaže Tamara.

Svako novo učenje pomaže im da se bolje osjećaju, postanu svjesni svoje vrijednosti, da se uključe u društvo.

- Nije nam problem ni ako mama nema gdje ostaviti dijete. Ono sjedi mami u krilu i ne biste vjerovali kako su ta djeca poslušna, mirna, a riječ je o blok satu - dirnuta je Tamara. Dolaze im roditelji s djecom koja su zapela najčešće u 5. ili 6. razredu. Za srednju školu se, pak, javljaju gimnazijalci bez zanimanja, tvrtke koje žele obrazovati radnike i mnogi drugi koji su u nekom trenutku posrnuli ili nikad i nisu imali pravu priliku, a sad žele ustati i nastaviti dalje.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.