Visoke temperature zraka koje traju već tjednima idealna su podloga za širenje enteroviroza, virusa kojima su najpodložniji djeca i adolescenti. Simptomi bolesti su povišena temperatura, bolovi u trbuhu, povraćanje i dijareja. Iako na viroze nisu imuni ni odrasli, čekaonice pedijatrijskih ambulanti puni su malih pacijenata.
- Ovo ljeto nije ništa drukčije od ostalih, pa ne možemo reći da je više pacijenata nego inače u ovim mjesecima. Topla klima pogoduje razmnožavanju virusa, pa su i enteroviroze očekivane. Takve viroze uglavnom se prenose prljavim rukama, kihanjem i kašljanjem. Iako može zahvatiti svaku dobnu skupinu, najneotpornija na nju su upravo djeca između 4 i 12 godina – izjavila je pedijatrica dr. Zdenka Krsnik Katunarić za Slobodnu Dalmaciju.
'Nipošto na more i sunce'
Uz povišenu temperaturu, simptomi zaraze su nagli i burni - djeca su klonula i ponekad se tuže na glavobolju i malaksalost. Uz gubitak apetita, osjećaju laganu i neugodnu bol grla. Za virus nema posebnog lijeka, nego je potrebno nadoknaditi izgubljenu tekućinu, a bolest prolazi sama od sebe u roku od par dana. Liječnica upozorava kako je prevencija u ovom slučaju najvažnija.
– Higijena je ključna. Potrebno je često pranje ruku sapunom, a ako se viroza očituje povišenom temperaturom, proljevom, povraćanjem, treba svakako nadoknaditi izgubljenu tekućinu, uz dijetnu prehranu i termički obrađenu hranu. I nipošto s djecom izlaziti na more, niti na sunce! Ljudi krivo misle da djecu mogu odvesti na kupanje kad padne fibra, jer će ih, kao, more izliječiti. To je posve pogrešno. Živim na Bačvicama i kad vidim da roditelji s malom djecom idu na more tek nakon 10 ili 11 sati, po najvećem suncu, ne znam što bih rekla na to. Tada bi se trebali vraćati kućama – kaže dr. Krsnik.
Najizloženija skupina su bebe i djeca
Uz viroze, u ovom periodu se često pojavljuje i impetigo ili u narodu bolest poznata kao 'slatke kraste', zarazna infekcija kože koja ponajviše pogađa bebe i djecu.
– Kod takvih slučajeva dijete ne smije na sunce, niti na more, treba ga držati dalje od druge djece kako se bolest ne bi prenijela, a kraste treba tretirati antiseptikom i antibiotskom masti. Kod težih slučajeva liječnik će prepisati i antibiotik. Naravno, i kod impetiga je nužna higijena tijela – upozorava liječnica, pripisujući ljetnim mukama i česte osipe od znoja kod djece. Svakako, u ovo doba godišnjih odmora nije naodmet ponijeti sa sobom antipiretik, kapi za nos i probiotik. Za prevenciju ljetnih zaraza potrebno je izbjegavati sunce od 11 do 17 sati i svakako nastojati konzumirati termički obrađenu hranu.